Sporazum o partnerstvu između EU-a i Mercosura i privremeni trgovinski sporazum

Sažetak privremenog trgovinskog sporazuma između EU-a i Mercosura koji obuhvaća carine, pravila o podrijetlu, carinu, usluge, nabavu i održivost.

Ukratko o privremenom trgovinskom sporazumu

Europska unija (EU) i četiri zemlje Mercosura Argentina, Brazil, Paragvaj i Urugvaj potpisale su 17. siječnja 2026. Sporazum o partnerstvu između EU-a i Mercosura (EMPA) i Privremeni sporazum o trgovini (iTA). Potonje će se staviti izvan snage i zamijeniti nakon potpune ratifikacije EMPA-e.

Obavijest o privremenoj primjeni privremenog sporazuma o trgovini od 1. svibnja 2026. objavljena je 15. travnja 2025. u Službenom listu (SL L, 2026/868).

Više informacija

Privremeni trgovinski sporazum objavljen je 27. veljače 2026. u Službenom listu (SL L, 2026/184). Kako biste istražili sveobuhvatan tekst sporazuma, možete posjetiti stranicu EU-Mercosur: Tekst sporazuma. Ovdje je tekst prikladno podijeljen u poglavlja i priloge za jednostavno savjetovanje.

Sljedeći sažetak odnosi se na pojedinačna poglavlja iTA-e.

Najvažnije

Zemlje Mercosura zajedno čine šesto najveće svjetsko gospodarstvo s ukupno 270 milijuna stanovnika.

Bilateralna trgovina robom između EU-a i Mercosura relativno je uravnotežena. Izvoz iz EU-a u Mercosur 2024. iznosio je oko 55 milijardi eura, dok je uvoz iz Mercosura dosegnuo oko 56 milijardi eura.

Kad je riječ o uslugama, EU je 2023. u Mercosur izvezao oko 29 milijardi eura, u usporedbi s 13 milijardi eura uvoza, pri čemu Brazil čini više od 70 % trgovine uslugama.

Investicijske veze posebno su snažne. EU je najveći strani ulagač u Mercosur, a akumulirana ulaganja EU-a povećala su se s 315 milijardi eura 2013. na približno 384 milijarde eura 2023. Ulaganja Mercosura u EU-u i dalje su relativno ograničena.

U tom se kontekstu očekuje da će se sporazumom ojačati postojeći obrasci trgovine i ulaganja te istodobno poboljšati dugoročna predvidljivost za gospodarske subjekte.

Sporazum:

  • povećava bilateralnu trgovinu i ulaganja te smanjuje carinske i necarinske trgovinske prepreke, posebno za mala i srednja poduzeća;
  • stvara stabilnija i predvidljivija pravila za trgovinu i ulaganja boljim i strožim pravilima, npr. u području prava intelektualnog vlasništva (uključujući oznake zemljopisnog podrijetla), standarda sigurnosti hrane, tržišnog natjecanja i dobre regulatorne prakse; i
  • promiče zajedničke vrijednosti i održivi razvoj, među ostalim jačanjem prava radnika, borbom protiv klimatskih promjena, osiguravanjem zaštite okoliša i poticanjem odgovornog poslovnog ponašanja.

Ključni elementi sporazuma

Trgovina robom

Glavni je cilj postupno ukidanje ili smanjenje carina. Nakon što se u potpunosti provede, sporazumom će se ukinuti carine na 91 % izvoza EU-a u Mercosur i 92 % izvoza Mercosura u EU.

Mercosur će u potpunosti ukinuti carine za većinu industrijskih proizvoda od ključnog interesa za EU, dok će EU postupno ukinuti carine na sve industrijske proizvode tijekom desetogodišnjeg razdoblja. U poljoprivredi će Mercosur postupno liberalizirati 93 % tarifnih stavki za poljoprivredno-prehrambene proizvode, dok će EU liberalizirati 82 % uvoza poljoprivrednih proizvoda, čime će se omogućiti ograničen pristup preostalim proizvodima putem carinskih kvota.

Sporazumom su obuhvaćena i ograničenja izvoza. Izvozne carine na ključne sirovine, kao što su soja ili kože, smanjit će se ili ukinuti. Argentina, Urugvaj i Paragvaj u potpunosti ukidaju izvozne carine na određene kritične sirovine, a Brazil se obvezuje na djelomično ukidanje ili obvezujuće gornje granice. Osim toga, sporazumom se zabranjuju zahtjevi u pogledu uvoznih i izvoznih cijena te monopoli.

Pravila o podrijetlu

Povlašteni pristup na temelju sporazuma uvjetovan je poštovanjem pravila o podrijetlu. Carinske povlastice primjenjivat će se samo na robu podrijetlom iz EU-a ili Mercosura. Sporazumom se uvode moderna pravila koja se temelje na samocertificiranju izvoznika, uključujući upotrebu sustava EU-a za registrirane izvoznike (REX) ili jednakovrijednih mehanizama.

Carina i olakšavanje trgovine

Odredbe o carinama i olakšavanju trgovine nadilaze postojeće obveze WTO-a, a cilj im je smanjiti birokraciju, ubrzati carinjenje i povećati transparentnost. Mjere uključuju automatizaciju postupaka, pojačanu carinsku suradnju i redovita preispitivanja provedbe.

Tehničke prepreke trgovini

Tehničkim preprekama trgovinskim disciplinama nastoje se smanjiti nepotrebne regulatorne razlike. Sporazumom se promiče veća usklađenost s međunarodnim normama, poboljšani postupci ocjenjivanja sukladnosti i, u određenim područjima, prihvaćanje rezultata ispitivanja sukladnosti EU-a od strane Mercosura. Odredbe o označivanju i označivanju osmišljene su kako bi se smanjili troškovi usklađivanja za izvoznike.

Sanitarne i fitosanitarne mjere

Sporazum uključuje sveobuhvatne odredbe o sanitarnim i fitosanitarnim mjerama. Njime se ponovno potvrđuju strogi sanitarni i fitosanitarni standardi EU-a, o kojima se i dalje ne može pregovarati, te se zadržava pravo EU-a na donošenje propisa na temelju načela predostrožnosti. Sav uvoz mora biti u potpunosti u skladu s uvoznim pravilima EU-a.

Dijalozi o pitanjima povezanima s poljoprivredno-prehrambenim lancem

EU i zemlje Mercosura dogovorili su se da će sudjelovati u dijalozima radi jačanja uzajamnog povjerenja i razumijevanja te razmjene informacija o pitanjima dobrobiti životinja, upotrebe biotehnologije u poljoprivredi, borbe protiv otpornosti na antibiotike i znanstvenih pitanja povezanih sa sigurnošću hrane te zdravljem životinja i biljaka.

Trgovinska zaštita i globalne zaštitne mjere i bilateralne zaštitne mjere

Sporazumom se potvrđuje dostupnost antidampinških i kompenzacijskih mjera usklađenih s WTO-om te se uvode bilateralne zaštitne mjere. Kad je riječ o poljoprivredi, posebnom bilateralnom uredbom o zaštitnim mjerama pruža se dodatna zaštita od iznenadnog porasta uvoza, s jasno definiranim pokretačima, pojačanim praćenjem i mogućom vremenski ograničenom suspenzijom povlastica.

Trgovina uslugama i poslovni nastan

Kad je riječ o uslugama i poslovnom nastanu, Mercosur preuzima obveze za sve načine opskrbe, uključujući liberalizaciju ulaganja. Sporazumom se poboljšavaju pravna sigurnost, transparentnost i regulatorna suradnja u područjima kao što su telekomunikacije, financijske usluge i e-trgovina, pri čemu se izričito isključuje liberalizacija javnih usluga. Odredbama o e-trgovini zabranjuju se neopravdane prepreke, osigurava pravna valjanost elektroničkih ugovora i jača zaštita potrošača.

Transakcije na tekućem računu i kretanje kapitala

EU i zemlje Mercosura dogovorili su slobodno kretanje kapitala u svrhu izravnih ulaganja, što uključuje i likvidaciju ili repatrijaciju takvog kapitala. Svaka stranka također dopušta sva plaćanja i prijenose u slobodno konvertibilnim valutama koji se odnose na transakcije na tekućem računu koje su obuhvaćene područjem primjene ugovora.

Javna nabava

Cilj je sporazuma osigurati recipročan i nediskriminirajući pristup tržištima javne nabave u Europskoj uniji i Mercosuru. Sporazumom se odobrava nacionalni tretman dobavljačima, robi i uslugama s lokalnim poslovnim nastanom, čime se sprečava vlade da pogoduju domaćim subjektima u odnosu na strane konkurente nakon što se ispune kriteriji za poslovni nastan.

Za gospodarske subjekte iz EU-a to predstavlja znatno otvaranje mogućnosti nabave na tržištima Mercosura koja su tradicionalno obilježena ograničenom transparentnošću i ograničenim stranim sudjelovanjem. Obveze obuhvaćaju nabavu na razini središnje države i, u određenim slučajevima, tijela ispod središnje razine i javna poduzeća. Sa stajališta tržišta, očekuje se da će te odredbe poboljšati predvidljivost i neutralnost tržišnog natjecanja u postupcima nadmetanja, posebno u ugovorima povezanima s infrastrukturom, prometom, energijom i javnim uslugama.

Prava intelektualnog vlasništva

Predviđena su sveobuhvatna pravila koja obuhvaćaju cijeli spektar zaštite i provedbe prava intelektualnog vlasništva, uključujući autorska prava, žigove, dizajne i patente. Njome se jača pravna sigurnost za nositelje prava jasnim obvezama i mehanizmima suradnje, koji se podupiru odredbama o građanskoj i administrativnoj provedbi.

Posebno je važan poseban odjeljak o oznakama zemljopisnog podrijetla. Sporazumom se osigurava učinkovito priznavanje i zaštita 344 OZP-a EU-a i 220 OZP-a Mercosur, uz zaštitu usporedivu s razinom EU-a. Zaštita se primjenjuje od stupanja na snagu za većinu navedenih naziva, uz samo ograničene iznimke za prethodnu uporabu ili prethodna prava. Sporazumom se nazivi oznaka zemljopisnog podrijetla štite od zlouporabe, oponašanja i podsjećanja te se predviđa administrativna provedba uz pravne lijekove, uključujući mjere na granici. Njime se omogućuje i dodavanje dodatnih naziva oznaka zemljopisnog podrijetla u budućnosti.

Mala i srednja poduzeća

Prepoznajući izazove s kojima se suočavaju manji subjekti, sporazum uključuje posebno poglavlje o malim i srednjim poduzećima (MSP-ovi). Njegova je svrha osigurati da MSP-ovi mogu učinkovito iskoristiti mogućnosti stvorene sporazumom.

Ključne mjere uključuju poboljšanu razmjenu informacija o uvjetima pristupa tržištu i stvaranje baza podataka koje sadržavaju informacije o tarifama, porezima i pravilima o podrijetlu na razini tarifnih stavki. U poglavlju se utvrđuje i bilateralna suradnja kako bi se osiguralo da se interesi MSP-ova uzimaju u obzir tijekom provedbe. Iako se tim odredbama ne stvaraju nova prava pristupa tržištu, njima se nastoje smanjiti praktične prepreke sudjelovanju u trgovini između EU-a i Mercosura.

Tržišno natjecanje

Kako bi se osigurali jednaki uvjeti, obje strane moraju zadržati sveobuhvatne propise o tržišnom natjecanju i neovisna tijela nadležna za tržišno natjecanje. Sporazumom se ne usklađuju pravila tržišnog natjecanja, već se uspostavlja okvir za suradnju i dijalog među tijelima.

Ključni elementi uključuju bilateralna savjetovanja u slučajevima protutržišnih praksi koje mogu utjecati na trgovinu ili ulaganja između stranaka, kao i razmjenu informacija koje nisu povjerljive. Kad je riječ o trgovcima i ulagačima, tim se odredbama nastoje smanjiti rizici povezani s poremećajima na tržištu koji proizlaze iz kartela, zlouporabe vladajućeg položaja ili koncentracija kojima se narušava tržišno natjecanje, uz istodobno očuvanje autonomije u provedbi na nacionalnoj razini.

Subvencije

Sporazumom se rješavaju mogući učinci državne potpore koji narušavaju trgovinu te se istodobno priznaje da bi subvencije mogle biti potrebne za postizanje legitimnih ciljeva javne politike, kao što su industrijski razvoj, zaštita okoliša ili socijalna kohezija.

Umjesto nametanja strogih zabrana, sporazumom se uspostavlja mehanizam suradnje između stranaka. Taj je mehanizam usmjeren na transparentnost, razmjenu informacija i dijalog o praksama subvencioniranja i sustavima kontrole.

Sporazum ukazuje na pojačani nadzor nad poremećajima povezanima sa subvencijama tijekom vremena, uz istodobno zadržavanje političkog prostora za vlade. Njome se postavljaju i temelji za buduću suradnju u području transparentnosti subvencija.

Poduzeća u državnom vlasništvu

Posebnim poglavljem uređuju se komercijalne djelatnosti poduzeća i poduzeća u državnom vlasništvu. Dotična poduzeća dužna su pri kupnji i prodaji postupati u skladu s komercijalnim razmatranjima, pod uvjetom da takve transakcije ne služe ispunjavanju obveze pružanja javne usluge. Područje primjene ne obuhvaća obrambeni sektor, javne usluge ili poduzeća s prometom manjim od 200 milijuna posebnih prava vučenja. Izričito se potvrđuje da stranke mogu nastaviti osnivati poduzeća u državnom vlasništvu ili održavati monopole. Odredbe o transparentnosti omogućuju razmjenu informacija u slučaju mogućeg sukoba interesa.

Trgovina i održivi razvoj

Obveze u pogledu radničkih prava i zaštite okoliša uključene su u sporazum. Stranke se obvezuju poštovati i učinkovito provoditi međunarodne konvencije o radu i multilateralne sporazume o okolišu, uključujući Pariški sporazum o klimatskim promjenama.

Određivanje Pariškog sporazuma kao ključnog elementa cjelokupnog sporazuma značajna je inovacija. Njime se omogućuje djelomična ili potpuna suspenzija sporazuma ako se stranka povuče iz Pariškog sporazuma ili ga potkopava jer nije djelovala u dobroj vjeri. Osim toga, sporazum sadržava pravno obvezujuće obveze u pogledu krčenja šuma, uključujući obveze poduzimanja mjera za zaustavljanje krčenja šuma od 2030. To je prvi put da su takve obveze ugrađene u pravno provediv trgovinski sporazum, a ne u političke izjave.

Transparentnost

Cilj je sporazuma promicati predvidljivo regulatorno okruženje utemeljeno na pravilima za gospodarske subjekte. Zahtijeva elektroničko objavljivanje mjera povezanih s trgovinom, određivanje kontaktnih točaka za upite te objektivno i nepristrano upravljanje propisima.

Njome se predviđaju i mehanizmi preispitivanja i žalbe u upravnim odlukama povezanima s trgovinom. Za trgovce se tim odredbama smanjuju asimetričnost informacija i regulatorna nesigurnost, posebno na tržištima na kojima je pristup pravodobnim i pouzdanim regulatornim informacijama tradicionalno ograničen.

Iznimke

Stranke mogu odstupiti od trgovinskih obveza iz razloga sigurnosti ili zaštite javnog poretka. Ključne odredbe uključuju zaštitu ključnih sigurnosnih interesa, kao što su obrana ili upravljanje krizama, kao i mogućnost donošenja okolišnih i zdravstvenih mjera (u skladu s pravilima GATT-a). Nadalje, sporazumom se uređuje zaštita povjerljivih informacija, fiskalni suverenitet u borbi protiv utaje poreza i mehanizmi za izvanredne situacije. Mjere koje su u skladu s izuzećima WTO-a smatraju se usklađenima. Također je osigurano da iznimke ne dovode do proizvoljne diskriminacije.

Rješavanje sporova

Uspostavljaju se postupci za rješavanje neslaganja u vezi s tumačenjem ili primjenom njegovih odredaba. Njome se predviđaju savjetovanja, arbitražna vijeća, obvezujuća izvješća, pravila o transparentnosti i kodeks ponašanja za članove vijeća. Mehanizam posredovanja dostupan je i kao alternativno sredstvo rješavanja sporova.

Sporazum uključuje mehanizam za pritužbe koje nisu povezane s kršenjem, po uzoru na sustav WTO-a. To omogućuje stranci da zatraži pravna sredstva ako su očekivane koristi poništene ili umanjene mjerama kojima se formalno ne krši sporazum. Međutim, takve su pritužbe ograničene na iznimne i usko definirane okolnosti.

Institucionalne odredbe

Uspostavlja se institucionalni okvir za nadzor provedbe, uključujući zajednička tijela, redovita preispitivanja i mehanizme za dijalog.

Opće i završne odredbe

Poglavlje o općim i završnim odredbama odnosi se na teritorijalnu primjenu, privremenu primjenu i odnos s drugim sporazumima, ispunjavanje obveza, privatna prava te pristupanje novih država članica EU-u ili državama strankama Mercosura. Sadržava i odredbe o trajanju, otkazivanju i vjerodostojnim jezicima te upućuje na priloge, dodatke i protokole kao sastavni dio sporazuma.

Sporazum o povlaštenom podrijetlu i ukidanju carina

Povlašteno liječenje

Uzajamno odobravanje povlaštenih carinskih stopa između četiriju zemalja Mercosura i Europske unije (EU) radi jačanja trgovinskih odnosa.

Rastavljanje tarifa

Rastavljanje carina počinje 1. svibnja 2026. u skladu s poglavljem 2., člankom 2.4. i Prilogom 2.-A Sporazumu.

Mercosur: Rastavljanje tarifa za uvozne carine u skladu je sa specifikacijama iz poglavlja 2., članka 2.4., zajedno s Prilogom 2-A, Dodatkom 2-A-2.

EU: Rastavljanje tarifa u skladu je s poglavljem 2., člankom 2.4., zajedno s Prilogom 2-A, Dodatkom 2-A-1.

Rastavljanje izvoznih carina u Mercosuru utvrđeno je u zasebnom Prilogu 2.-B.

Uredba o podrijetlu

Propisi o podrijetlu navedeni su u poglavlju 3. odjeljcima od A do C Sporazuma, uključujući pravila o podrijetlu za određene proizvode u Prilogu 3.-B i uvodne napomene uz njih u Prilogu 3.-A. Posebni aranžmani o pravilima za određene proizvode podrijetlom iz Mercosura utvrđeni su u Prilogu 3.-B-1.

  • SL L, 2026/184, 27.2.2026., str. 14. (poglavlje 3.)
  • SL L, 2026/184, 27.2.2026., str. 2156. (Prilog 3.-A)
  • SL L, 2026/184, 27.2.2026., str. 2163. (Prilog 3.-B)
  • SL L, 2026/184, 27.2.2026., str. 2215. (Prilog 3.-B-1.)

Dokazi o podrijetlu

Službeno: Predviđeno samo privremeno (tri godine koje se mogu produljiti za najviše dvije godine) za uvoz u Europsku uniju podrijetlom iz zemalja Mercosura. Vidjeti Prilog 3.-D (SL L, 2026/184, 27.2.2026., str. 2219.).

Neslužbeno: Izjava o podrijetlu

Tekst izjave: Upućivanje na Prilog 3.-C (SL L, 2026/184, 27.2.2026., str. 2216.)

Pojedinačne tvrdnje o podrijetlu dopuštene su za uvoz u djelomičnim pošiljkama rastavljenih ili nesastavljenih proizvoda razvrstanih u odjeljke od XV. do XXI. HS-a.

Valjanost: Izjave o podrijetlu vrijede 12 mjeseci.

Izuzeća: Neformalna izjava o podrijetlu dopuštena je za nekomercijalne transakcije koje obuhvaćaju male pakete od privatnih osoba do privatnih osoba i osobnu prtljagu putnika, podložno odgovarajućim pragovima vrijednosti u zemlji uvoza.

Pravila o podrijetlu

  • Opća tolerancija: 10 % cijene franko tvornica, osim za proizvode obuhvaćene poglavljima od 50. do 63. HS-a, na koje se primjenjuju odstupanja utvrđena u napomenama 6. i 7. Priloga 3.-A.
  • Prag za setove: 15 % cijene franko tvornica za sastavne dijelove bez podrijetla.
  • Načelo teritorijalnosti: Usklađenost je obvezna.
  • Nemanipulacija: Usklađenost je obvezna.
  • Zabrana povrata: Nije primjenjivo.
  • Računovodstveno razdvajanje: Primjenjuje se na zamjenjive materijale ako se primjenjuje metoda računovodstvenog razdvajanja za upravljanje zalihama, koja je u skladu s općeprihvaćenim računovodstvenim načelima u predmetnoj stranci.

Kumulacija

Dopuštena je bilateralna kumulacija između EU-a i Mercosura, čime se olakšavaju pojednostavnjeni trgovinski odnosi.

Brze poveznice