Popis pojmova u pojmovniku:
Materijala koji su podrijetlom iz stranke određenog povlaštenog trgovinskog aranžmana jer udovoljavaju pravilima o podrijetlu utvrđenima u tom povlaštenom trgovinskom aranžmanu. Vidjeti i „Izvorni status”.
Povezani sadržaj:
Trgovinski blok Južne Amerike, koji je osnovan Ugovorom o Asunciónima 1991. i Protokolom društva Ouro Preto in 1994.
Punopravni članovi
- Argentina
- Brazil
- Paragvaj
- Urugvaj
Venezuela je punopravna članica i obustavljena od 1. prosinca 2016.
Pridružene zemlje su:
- Bolivija
- Čile
- Kolumbija
- Ekvador
- Gvajana
- Peru
- Surinam
Zemlje promatrači Novi su Zeland i Meksiko. Udruženje je smanjilo carinske tarife za trgovinu između tih zemalja za do 90 %.
Međunarodni sporazum kojim se utvrđuju međunarodni standardi za mjere u području biljnog zdravstva. Te se norme, direktive i preporuke priznaju kao globalna upućivanja Svjetske trgovinske organizacije (WTO), posebno Sporazuma o sanitarnim i fitosanitarnim mjerama (SPS).
Međunarodna unija za zaštitu novih biljnih sorti – međuvladina organizacija sa sjedištem u Ženevi (Švicarska), osnovana Međunarodnom konvencijom za zaštitu novih biljnih sorti. Njezin je cilj osigurati i promicati učinkovit sustav zaštite biljnih sorti s ciljem poticanja razvoja novih biljnih sorti u korist društva.
Ime Svjetske organizacije za zdravlje životinja koja se bavi međunarodnim standardima u području zdravlja životinja.
Minimalne operacije smatraju se pretjerano manjima da bi ikad stekao status proizvoda s podrijetlom, bilo da se provodi pojedinačno ili u kombinaciji. Sva pravila o povlaštenom podrijetlu sadržavaju članak koji definira obradu ili preradu koja nije dovoljna za stjecanje statusa proizvoda s podrijetlom. To se primjenjuje čak i ako proizvod ispunjava pravilo popisa. S druge strane, pri određivanju podrijetla u sustavu kumulacije, svaka provedena obrada ili prerada mora premašivati gore navedene minimalne radnje, ali ne mora nužno biti u skladu s odgovarajućim pravilom popisa za aranžman.
Instrumenti trgovinske zaštite upotrebljavaju se za ponovnu uspostavu pravednosti i jednakih uvjeta za sve pri ulasku određenog proizvoda iz treće zemlje u EU po umjetno niskim cijenama, čime se nanosi šteta europskoj proizvodnoj industriji. Njima se omogućuje dodavanje dodatnih carina na uvoz u EU kada se odvija nepoštena trgovina.
Instrumenti trgovinske zaštite mogu se nositi s niskim uvoznim cijenama samo ako su te cijene dampinške, subvencionirane ili ako dovode do naglog i nepredviđenog porasta uvoza.
Mjere trgovinske zaštite utječu na samo oko 1 % ukupnog obujma uvoza EU-a.
Zakonodavstvo EU-a o trgovinskoj zaštiti, u skladu s pravilima Svjetske trgovinske organizacije, obuhvaća instrumente za:
• Antidampinške
• antisubvencijske mjere
• zaštitne mjere
Mjesto (mjesto isporuke) gdje se roba istovaruje ili potpisuje.
Trgovinska politika EU-a radi vanjskog djelovanja na dvjema komplementarnim razinama: multilateralni i bilateralni. „multilateralna” razina odnosi se na sustav trgovinskih pravila o kojem su se dogovorile sve države članice WTO-a.
Zahtijeva da se obrada ili prerada mora obaviti na području stranaka. Moderni proizvodni postupci znače da nije uvijek moguće ispuniti taj zahtjev. Možda je potrebno provesti neku obradu u zemlji koja nije stranka preferencijalnog sporazuma. Neki aranžmani omogućuju takvu vanjsku obradu ili preradu, pod uvjetom da je u skladu s određenim posebnim uvjetima. Neispunjavanje navedenih uvjeta dovodi do toga da se s proizvodom koji se vraća smatra da je bez podrijetla.