Sporazum o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana

Sporazum o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana stupio je na snagu 1. veljače 2019. Poduzeća iz EU-a svake godine u Japan već izvoze više od 58 milijardi EUR robe i 28 milijardi EUR usluga. Sporazumom o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana smanjuju se trgovinske prepreke s kojima se europska poduzeća suočavaju pri izvozu u Japan i pomaže im se da se bolje natječu na tom tržištu.

Ukratko o sporazumu

Sporazum o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana stupio je na snagu 1. veljače 2019.

Koje su koristi za vaše poduzeće?

Trgovinski sporazum s Japanom

  • uklanjaju se carine i druge prepreke trgovini te se poduzećima s obje strane olakšava uvoz i izvoz
  • osigurava otvorenost tržišta usluga, posebno financijskih usluga, telekomunikacija i prometa
  • jamči nediskriminirajuće postupanje prema poduzećima iz EU-a koja posluju na tržištima javne nabave
  • poboljšava se zaštita prava intelektualnog vlasništva u Japanu i zaštita visokokvalitetnih europskih poljoprivrednih proizvoda, takozvanih oznaka zemljopisnog podrijetla
  • poduzećima obiju strana štedi znatne količine novca i vremena pri bilateralnoj trgovini robom
  • osigurava se veća potpora manjim poduzećima koja su nerazmjerno pogođena trgovinskim preprekama

 

Japan je već četvrto najveće tržište EU-a za izvoz poljoprivrednih proizvoda. Poboljšat će se pristup tržištu za mnoge europske proizvode, posebno za

Pročitajte cijeli tekst trgovinskog sporazuma s Japanom.

Tarifa

Sporazumom se ukida velika većina pristojbi koje plaćaju europska i japanska poduzeća.

Stupanjem na snagu sporazuma ukinuto je 99 % tarifnih stavki EU-a i 97 % japanskih tarifnih stavki. U pogledu carina koje još nisu ukinute dogovorene su carinske kvote ili smanjenja carina.

Kako biste provjerili tarife za svoj proizvod, morate znati oznaku proizvoda koja se temelji na oznaci HS2017 Harmoniziranog sustava (HS) za europske i japanske oznake.

Šifru proizvoda
možete pronaći s pomoću Mojeg asistenta za trgovinu

Možete provjeriti i japansku statističku oznaku uvoza.

Sporazumom se japansko tržište otvara za izvoz poljoprivrednih proizvoda iz EU-a, na primjer 

  • s vremenom će se ukinuti carine na mnoge sireve kao što su Gouda i Cheddar
  • utvrđuje se bescarinska kvota za svježe sireve (kao što su Mozzarella i Feta)
  • stupanjem na snagu carine na izvoz vina nestale su
  • kad je riječ o govedini, izvoznici iz EU-a imat će koristi od snižene carine
  • na svinjetinu i dalje su niske carine za izvoz svježeg mesa u Japan, a sporazumom su u potpunosti ukinute carine na prerađeno meso.

Raspored ukidanja carina

Carine za veliku većinu proizvoda odmah se ukidaju stupanjem na snagu sporazuma ili postupno nakon rasporeda ukidanja carina.

Početna točka ukidanja ili sniženja carina je „osnovna stopa” i dolazi do smanjenja na toj osnovnoj stopi. S pomoću carinske tarifne oznake proizvoda moći ćete pronaći sniženje koje se primjenjuje na osnovnu stopu vašeg proizvoda.

  • opće napomene koje će vam pomoći da pročitate raspored ukidanja carina EU-a i Japana
Uvoz iz Japana
Izvoz u Japan

Carinske kvote

Carinske kvote primjenjuju se i na određene proizvode. Riječ je o posebnoj količini robe na koju će se u određenom vremenskom okviru ostvariti pravo na povlašteno tarifno postupanje.

  • postoji 25 japanskih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda s carinskim kvotama
  • carinske kvote Japana
  • Japansko Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (MAFF) pruža informacije o zahtjevu i dodjeli carinskih kvota za svaku tarifnu stavku, kao što su šećer, proizvodi od pšenice, mliječni proizvodi i druga hrana (uključujući slatkiše i određene čokolade) u okviru Sporazuma o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana (Japanski).

Za mliječne proizvode, dodjelu carinskih kvota i naplatu pristojbi provodi Poljoprivredna i stočarska industrija (ALIC).

Uvoz određenih mliječnih proizvoda (npr. maslac i sirutka) u okviru carinske kvote podliježe državnom trgovinskom sustavu.

Informacijski listovi Centra za industrijsku suradnju EU-a i Japana (Poslovanje EU-a u Japanu)

Neki morski proizvodi podliježu uvoznim kvotama, a uvoznici su obvezni podnijeti zahtjev.

Više informacija o primjeni i dodjeli carinskih kvota u Japanu.

Japanski sustav baze podataka za prevođenje prava koji osigurava Ministarstvo pravosuđa, Japan.

Zaštitne mjere

Trgovinskim sporazumom između EU-a i Japana predviđene su i bilateralne zaštitne mjere. Cilj je „zaštitne” mjere (tj. privremeno ograničiti uvoz proizvoda) zaštititi određenu domaću industriju od povećanja uvoza bilo kojeg proizvoda koji uzrokuje ili prijeti nanošenjem ozbiljne štete industriji. U tom se sporazumu poljoprivredne zaštitne mjere upotrebljavaju za zaštitu određenih proizvoda od takvog porasta uvoza.

Proizvodi iz EU-a koji podliježu tim mjerama jesu:

  • govedina i svinjetina (uključujući prerađenu svinjetinu)
  • koncentrat bjelančevina sirutke (WPC), sirutka u prahu
  • svježe naranče
  • trkaći konjci

Pogledajte popis poljoprivrednih zaštitnih mjera (str. 368.).

Dodatne informacije o zaštitnim mjerama koje se odnose na konje za utrku

 

Moj pomoćnik za trgovinu pruža detaljne informacije o tarifama, mjerama koje se primjenjuju na vaš proizvod i tržište te prikazuje raspored ukidanja tarifa za relevantne tarifne stavke.

 

Pravila podrijetla

Kako bi ispunio uvjete za povlašteno postupanje, vaš će proizvod morati ispunjavati pravila o podrijetlu iz sporazuma. Pogledajte interaktivni „Alatza samoprocjenu pravila o podrijetlu (ROSA)” u odjeljku Moji pomoćnik za trgovinu kako biste ocijenili ispunjava li vaš proizvod pravila o podrijetlu i kako pripremiti ispravne dokumente.

Opće informacije o pravilima o podrijetlu i postupcima u vezi s podrijetlom mogu se pronaći u ovom odjeljku.

Podrijetlo je „gospodarska pripadnost” robe kojom se trguje. Ako ste novi u vezi s temom, možete pronaći uvod u glavne koncepte u odjeljku o robi.

Pravila podrijetla

Gdje mogu pronaći pravila o podrijetlu?

Pravila o podrijetlu utvrđena su u poglavlju 3. o pravilima o podrijetlu Sporazuma o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana (SL L 330, 27.12.2018., str. 21.).

Je li moj proizvod podrijetlom iz EU-a ili Japana?

Da bi vaš proizvod ispunjavao uvjete za nižu ili nultu povlaštenu carinu na temelju Sporazuma o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana, mora biti podrijetlom iz EU-a ili Japana.

Proizvod „podrijetlom” iz EU-a ili Japana, ako je

Proizvod mora ispunjavati i sve ostale primjenjive zahtjeve navedene u poglavlju (na primjer nedovoljna obrada ili prerada, pravilo o neizmijenjenosti). Postoje i neke dodatne fleksibilnosti kako biste se uskladili s pravilima za određene proizvode (na primjer tolerancija ili kumulacija).

 

Primjeri glavnih vrsta pravila za pojedine proizvode u trgovinskim sporazumima EU-a

  • pravilo o dodanoj vrijednosti – vrijednost svih materijala bez podrijetla u proizvodu ne smije premašiti određeni postotak njegove cijene franko tvornica
  • promjena razvrstavanja u carinsku tarifu – proizvodni postupak dovodi do promjene razvrstavanja u carinsku tarifu između materijala bez podrijetla i konačnog proizvoda – na primjer proizvodnja papira (Harmonizirani sustav poglavlje 48.) iz celuloze bez podrijetla (Harmonizirani sustav poglavlje 47.)
  • posebne aktivnosti – potreban je poseban proizvodni postupak, na primjer predenje vlakana u pređu – takva se pravila uglavnom upotrebljavaju u tekstilnom sektoru odjeće i kemijskom sektoru

Savjeti za usklađivanje s pravilima za određene proizvode

Sporazumom se omogućuje dodatna fleksibilnost kako biste se uskladili s pravilima za određene proizvode, kao što su tolerancija ili kumulacija.

Odstupanja
  • pravilom o odstupanju proizvođaču se omogućuje upotreba materijala bez podrijetla koji su obično zabranjeni pravilom za određeni proizvod sve dok njihova vrijednost ne predstavlja više od 10 % cijene franko tvornica ili cijene proizvoda franko brod.
  • to se odstupanje ne može upotrijebiti za premašivanje praga maksimalne vrijednosti materijala bez podrijetla navedenog u pravilima za određene proizvode.
  • međutim, a to je posebnost u sporazumu između EU-a i Japana, to se odstupanje može upotrijebiti u slučajevima u kojima masa materijala bez podrijetla premašuje prag mase predviđen u pravilima za pojedine proizvode, pod uvjetom da vrijednost tih materijala ne prelazi 10 % cijene franko tvornica gotovog proizvoda – iznad te vrijednosti od 10 %, ti materijali moraju biti podrijetlom iz EU-a ili Japana.
  • posebna odstupanja primjenjuju se na tekstil i odjeću razvrstane u poglavljima od 50. do 63. Harmoniziranog sustava, koji su uključeni u napomene 6. do 8. Priloga 3.-A Uvodne napomene uz pravila o podrijetlu za određeneproizvode.
Kombiniranje

Sporazumom o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana predviđena su dva načina kumuliranja podrijetla

  • bilateralna kumulacija – materijali podrijetlom iz Japana mogu se računati kao materijali podrijetlom iz EU-a (i obrnuto) ako se upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda u EU-u
  • potpuna kumulacija – obrada ili prerada obavljena na materijalima bez podrijetla u EU-u ili Japanu može se smatrati proizvodom s podrijetlom radi usklađivanja s pravilom za određeni proizvod (drugim riječima, prerada izvršena u Japanu može se smatrati kvalificiranim postupcima u EU-u, bez obzira na to je li prerada dovoljna da se samim materijalima dodijeli status proizvoda s podrijetlom (i obrnuto)

Drugi zahtjevi

Vaš proizvod mora ispunjavati i sve ostale primjenjive zahtjeve navedene u poglavlju o pravilima o podrijetlu, kao što su nedovoljna obrada ili prerada ili pravilo o neizmijenjenosti.

Pravilo o neizmijenjenosti

Proizvodi s podrijetlom moraju se prevoziti iz EU-a u Japan (i obrnuto) bez daljnje prerade u trećoj zemlji.

Neki postupci mogu se provoditi u trećoj zemlji ako proizvodi ostaju pod carinskim nadzorom, kao što su:

  • dodavanje ili stavljanje oznaka, etiketa, plombi ili bilo koje dokumentacije kako bi se osigurala sukladnost s posebnim domaćim zahtjevima zemlje uvoznice
  • očuvanje proizvoda u dobrom stanju
  • skladištenje
  • pošiljke koje se razdvajaju

Carinska tijela mogu zatražiti dokaze o sukladnosti s pravilom, kao što su:

  • ugovorne prijevozne isprave kao što su teretnice
  • činjenični ili konkretni dokazi koji se temelje na označivanju ili numeriranju pakiranja
  • svi dokazi povezani sa samom robom

Povrat carine

U okviru Sporazuma o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana moguće je dobiti povrat prethodno plaćenih carina na materijale bez podrijetla koji se upotrebljavaju za proizvodnju proizvoda koji se izvozi po povlaštenoj tarifi.

Postupci u vezis podrijetlom

Izvoznici i uvoznici moraju slijediti postupke u vezi s podrijetlom. Postupci su utvrđeni u odjeljku B poglavlja 3. Sporazuma o pravilima o podrijetlu. Pojašnjavaju, na primjer, kako deklarirati podrijetlo proizvoda, kako zatražiti povlastice ili kako carinska tijela mogu provjeriti podrijetlo proizvoda.

Kako zatražiti povlaštenu tarifu 

Uvoznici mogu zatražiti povlašteno tarifno postupanje na temelju

  • tvrdnje o podrijetlu koju je dostavio izvoznik ili
  • tvrdnja o podrijetlu koja se temelji na „znanju uvoznika”

Za više informacija pogledajte

Izjava o podrijetlu

Osobna izjava izvoznika

Izvoznici mogu samostalno izjaviti da je njihov proizvod podrijetlom iz EU-a ili Japana dostavljanjem tvrdnje o podrijetlu.

U EU-u ga je moguće ostvariti na sljedeći način:

  • izvoznik registriran u sustavu registriranih izvoznika (REX) i isti broj REX mogu se upotrebljavati i za neke druge sporazume EU-a o povlaštenoj trgovini (npr. trgovinski sporazum EU-a s Kanadom)
  • svaki izvoznik pod uvjetom da ukupna vrijednost pošiljke ne prelazi 6 000 EUR

U Japanu ga može izraditi

  • izvoznik s dodijeljenim japanskim korporativnim brojem

Što bi trebala sadržavati tvrdnja o podrijetlu?

  • tvrdnja o podrijetlu trebala bi biti navedena na računu ili na bilo kojoj komercijalnoj ispravi kojom se identificira proizvod.
  • tekst izjave o podrijetlu može se sastaviti na bilo kojem službenom jeziku EU-a i na japanskom jeziku, a nalazi se u Prilogu 3.-D. zemlja uvoznica ne smije zahtijevati da uvoznik dostavi prijevod tvrdnje o podrijetlu.
  • izvoznici trebaju oznakom navesti kriterije podrijetla upotrijebljene u svojoj tvrdnji o podrijetlu (vidjeti Prilog 3.-D).

Podnošenje i valjanost

  • tvrdnja o podrijetlu vrijedi 12 mjeseci od datuma njezina sastavljanja.
  • izjava o podrijetlu obično se odnosi na jednu pošiljku, ali može obuhvaćati i više pošiljaka istovjetnih proizvoda tijekom razdoblja od najviše 12 mjeseci. 

Smjernice SGP-a između EU-a i Japana o tvrdnji o podrijetlu za više pošiljaka istovjetnih proizvoda sadržavaju dodatna objašnjenja.

Znanje uvoznika
  • uvoznici mogu zatražiti povlaštene carine na temelju vlastitog znanja o podrijetlu uvezenih proizvoda – može se temeljiti na popratnim dokumentima ili evidencijama koje je dostavio izvoznik ili proizvođač proizvoda, a koje uvoznik posjeduje. Smjernice SGP-a između EU-a i Japana o znanju uvoznika sadržavaju dodatna objašnjenja
  • budući da uvoznik podnosi zahtjev koristeći se vlastitim znanjem, ne upotrebljava se tvrdnja o podrijetlu i nije potrebno identificirati izvoznika ili proizvođača niti poduzimati mjere koje se odnose na povlašteno podrijetlo robe u stranci izvoznici.
  • uvoznik koji upotrebljava „znanje uvoznika” ne mora biti registriran u bazi podataka REX-a.

Provjera podrijetla

Carinska tijela mogu provjeriti je li uvezeni proizvod doista s podrijetlom ili ispunjava li druge zahtjeve u pogledu podrijetla. Provjera se temelji na

  • administrativna suradnja između carinskih tijela stranaka uvoznica i stranaka izvoznica
  • provjere koje provode lokalne carinske službe – posjeti stranke uvoznice izvozniku nisu dopušteni
  • tijela stranke uvoznice određuju podrijetlo i obavješćuju tijela stranke uvoznice o rezultatima.

Zahtjevi za proizvode 

Tehnička pravila uključuju tehničke propise, norme i postupke ocjenjivanja sukladnosti. Tim se pravilima definiraju posebna tehnička svojstva koja bi vaš proizvod trebao imati, kao što su dizajn, označivanje, pakiranje, funkcionalnost ili učinkovitost te su važna jer se njima osigurava postizanje važnih ciljeva javne politike, kao što su zaštita zdravlja ljudi ili sigurnost okoliša.

Ti zahtjevi mogu biti povezani s pitanjima kao što su:

  • Tehnička pravila i zahtjevi
  • Zdravstvena i sigurnosna pravila i zahtjevi, sanitarna i fitosanitarna pravila
  • Propisi o zaštiti okoliša koji se primjenjuju na uvezenu robu.

Morate se pridržavati tih pravila kako bi se vaši proizvodi mogli ocijeniti kako bi se utvrdilo jesu li u skladu s potrebnim tehničkim standardima.

 

Kako biste saznali više o pravilima i zahtjevima koji se primjenjuju na vaš proizvod, posjetite Moji pomoćnik za trgovinu i unesite naziv ili oznaku proizvoda.

Za detaljnije pojedinosti o zahtjevu za proizvod i relevantne poveznice možete provjeriti kategorije proizvoda u nastavku.

Sanitarne i fitosanitarne mjere (npr. zakoni, propisi, norme) mjere su za zaštitu ljudi, životinja i bilja od bolesti, štetnih organizama ili kontaminanata.

Njima se osigurava da su prehrambeni proizvodi koji se stavljaju na tržište, uključujući uvoz iz zemalja izvan EU-a, sigurni za potrošače.

Više informacija o sanitarnim i fitosanitarnim mjerama između EU-a i Japana možete pronaći ovdje.

Japan, kao i EU, ima standarde za sigurnost hrane koji su među najvišima u svijetu. Tako, primjerice, Japan ne dopušta upotrebu hormona rasta u proizvodnji govedine, a japanski potrošači propise o kontroli genetski modificiranih organizama smatraju vrlo važnima.

Svi proizvodi uvezeni iz Japana moraju biti u skladu sa standardima EU-a. To uključuje zabranu EU-a u pogledu govedine tretirane hormonima i pravila EU-a o upotrebi antibiotika. 

Nadalje, sav uvoz proizvoda životinjskog podrijetla iz Japana u EU mora biti popraćen veterinarskim certifikatom. 

Taj certifikat može izdati samo nadležno tijelo u Japanu koje je Komisija službeno priznala kao tijelo za utvrđivanje usklađenosti s uvoznim zahtjevima EU-a. 

Trgovinski sporazum pomaže osigurati da neopravdane prepreke trgovini sanitarnim i fitosanitarnim proizvodima ne ometaju ulazak vaših proizvoda na japansko tržište te pojednostavnjuju i ubrzavaju postupke za odobravanje izvoza hrane u Japan.

Ako uvozite iz Japana u EU, saznajte više o sanitarnim i fitosanitarnim zahtjevima ovdje.

 

Pronađite posebna pravila i zahtjeve za svoj proizvod u odjeljku Moji pomoćnik za trgovinu.

Tehničkim preprekama trgovini

Iako su tehnička pravila važna, ponekad mogu biti prepreka međunarodnoj trgovini i stoga mogu predstavljati znatno opterećenje za vas kao izvoznika.

  • ako mislite da se suočavate s trgovinskom preprekom koja usporava vaše poslovanje ili vas sprječava u izvozu, možete nam reći
  • prijavite što znači zaustaviti izvoz u Japan služeći se internetskim obrascem, a EU će analizirati vašu situaciju i poduzeti odgovarajuće mjere

Obratite nam se

Dokumenti i postupci carinjenja

Carinjenje obično uključuje provjere

  • carine koje treba platiti
  • ispravan opis robe, njezino podrijetlo i vrijednost
  • mjere sigurnosti i zaštite (krijumčarenje, droge, cigarete, oružje, krivotvoreni proizvodi, borba protiv terorizma)
  • usklađenost s posebnim zakonodavstvom kao što su zakonodavstvo o okolišu, zdravstveni zahtjevi, veterinarski i fitosanitarni propisi te propisi o kvaliteti

Sporazumom između EU-a i Japana osiguravaju se učinkovitiji carinski postupci za olakšavanje trgovine i smanjenje troškova za poduzeća.

Dokumenti

Detaljne vodiče možete pronaći u detaljnim vodičima koji opisuju različite vrste dokumenata koje biste trebali pripremiti za carinjenje svojih proizvoda.

Ovisno o vašem proizvodu, carinska tijela mogu zahtijevati sve ili neke elemente navedene u nastavku.

  • trgovački račun (pronađite posebne zahtjeve u pogledu njegova oblika i sadržaja na stranici Moji pomoćnik za trgovinu)
  • Teretnica ili zrakoplovni list
  • popis pakiranja, računi tereta i potvrde o osiguranju (potrebni u nekim slučajevima)
  • uvozne dozvole za određenu robu
  • potvrde o sukladnosti vašeg proizvoda s obveznim propisima o proizvodima, kao što su zdravstveni i sigurnosni zahtjevi, označivanje i pakiranje
  • dokaz o podrijetlu – izjava o podrijetlu

Radi veće sigurnosti, možete unaprijed podnijeti zahtjev za obvezujuće tarifne informacije i/ili obvezujuće informacije o podrijetlu.

 

Za detaljne informacije o dokumentima koje morate dostaviti za carinjenje za svoj proizvod posjetite Moji pomoćnik za trgovinu.

Japanska carinska uprava pruža informacije o japanskim carinskim postupcima, uključujući potrebne dokumente

U Japanu živi i devet različitih carinskih jurisdikcija, a možda bi bilo korisno stupiti u kontakt s onima koji su vam relevantni kako bi carinski postupak bio jednostavniji za vaš proizvod.

Procedura

Opis načina dokazivanja podrijetla vaših proizvoda kako bi se zatražila povlaštena tarifa i pravila koja se odnose na provjeru podrijetla koju provode carinska tijela potražite u prethodnom odjeljku o pravilima o podrijetlu.

Za opće informacije o carinskim postupcima za uvoz i izvoz posjetite internetske stranice Glavne uprave za oporezivanje i carinsku uniju.

Intelektualno vlasništvo i oznake zemljopisnog podrijetla

Sporazumom o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana predviđena je bolja zaštita prava intelektualnog vlasništva za europska poduzeća koja izvoze inovativne, umjetničke, različite i visokokvalitetne proizvode u Japan. Obveze su pojačane i uključuju odredbe o zaštiti poslovnih tajni, žigovima, zaštiti autorskih prava, patentima, minimalnim zajedničkim pravilima za regulatornu zaštitu podataka o ispitivanju farmaceutskih proizvoda i odredbe o provedbi u građanskim stvarima.

Sporazumom se priznaje poseban status i pruža zaštita na japanskom tržištu za više od 200 europskih poljoprivrednih proizvoda određenog europskog zemljopisnog podrijetla, poznatih kao oznake zemljopisnog podrijetla. Vlasnici bilateralno dogovorenih oznaka zemljopisnog podrijetla u sektorima poljoprivrede, hrane i pića uživaju zaštitu od krivotvorenja. Popis zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla u EU-u i Japanu nalazi se u Prilogu 14.-B SGP-u.

Patenata

U Sporazumu o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana potvrđuje se da će te dvije strane surađivati kako bi se očuvala zaštita patenata.

U skladu sa sporazumom i EU i Japan obvezali su se odobriti produljenje trajanja patentne zaštite farmaceutskih proizvoda i poljoprivrednih kemijskih proizvoda. Više informacija o patentima u Japanu, među ostalim o postupcima podnošenja i ispitivanja, potražite u Japanskom patentnom uredu.

Ostala pitanja povezana s intelektualnim vlasništvom

Japanski patentni ured pruža pregled korisnih modela, dizajna, žigova i autorskih prava.

Ministarstvo gospodarstva dodatno objašnjava i provedbu vaših prava intelektualnog vlasništva.

Usluge

Sporazumom se poduzećima iz EU-a i Japana olakšava pružanje usluga, a zaposlenicima poduzeća omogućuje veća mobilnost kako bi mogli obavljati svoj posao na licu mjesta.

Privremeno kretanje osoblja poduzeća 

Prilog 8.-C: Dogovor o kretanju fizičkih osoba u poslovne svrhe

U poglavlju 8. odjeljku D Sporazuma predviđene su određene obveze u pogledu ulaska i privremenog boravka fizičkih osoba.

Rasporedom za Europsku uniju i Japan u Prilogu III. Prilogu 8.-B propisuju se određene rezerve i daljnje odredbe u pogledu poslovnih posjetitelja u svrhu osnivanja poslovne jedinice, osoba premještenih unutar društva, ulagatelja i poslovnih posjetitelja u kratkoročnom posjetu. Prilog III. Prilogu 8.-B dostupan je na sljedećim poveznicama:

Određene rezerve, ograničenja i daljnje odredbe u pogledu ugovornih pružatelja usluga i neovisnih stručnjaka propisani su u rasporedu Europske unije i Japana u Prilogu IV. Prilogu 8.-B. Prilog IV. Prilogu 8.-B dostupan je na sljedećim poveznicama:

SGP sadržava niz odredaba koje se primjenjuju horizontalno na svu trgovinu uslugama, kao što je odredba kojom se potvrđuje pravo stranaka na reguliranje usluga. Sporazumom o gospodarskom partnerstvu potvrđuje se pravo nadležnih tijela da javne usluge održavaju javnima i neće prisiliti vlade da privatiziraju ili dereguliraju javne usluge, primjerice u sektorima zdravstvene skrbi, obrazovanja i vodoopskrbe.

Posebne obveze dogovorene su u sektorima, kao što su:

  • poštanske i kurirske usluge
  • telekomunikacije
  • usluge pomorskog prijevoza
  • financijske usluge

Kad je riječ o obvezama za prekograničnu trgovinu uslugama, vidjeti poglavlje 8. odjeljak C Sporazuma.

Kretanje kvalificiranog osoblja

Opće informacije o vizama
Ograničenja poslovnih aktivnosti ugovornih pružatelja usluga i neovisnih stručnjaka u Japanu

Kad je riječ o nekim uslugama, opseg poslovnih aktivnosti ograničen je na način propisan u Dodatku IV. „Ograničenja poslovnih djelatnosti ugovornih pružatelja usluga i neovisnih stručnjaka u Japanu” Prilogu 8.-B „Rasporedi za poglavlje 8.” Sporazumu.

Upravljanje ljudskim resursima

U Japanu postoje brojni zakoni o radu koji se odnose na zaštitu radnika.  Ti se zakoni o radu u načelu primjenjuju na sva radna mjesta u Japanu, bez obzira na to je li poslodavac japanski ili strani poslodavac, neovisno o tome je li društvo strano ili osnovano u Japanu.  Uredba o tim zakonima primjenjuje se i na strane radnike u Japanu sve dok strani radnici ispunjavaju pravnu definiciju radnika u skladu s tim zakonima. 

Opće informacije o cjelokupnom sustavu radnog prava u Japanu povezane s upravljanjem ljudskim resursima mogu se dobiti na internetskim stranicama navedenima u sljedećim naslovima

Opće informacije o upravljanju ljudskim resursima
Pravila koja treba uzeti u obzir u slučaju inozemnog zaposlenja
Informacije o glavnim propisima o radu

Telekomunikacijske i računalne informacijske usluge

U Japanu

  • telekomunikacije su u Zakonu o telekomunikacijama široko definirane kao „odašiljanje, prijenos ili primanje kodova, zvukova ili slika kabelom, radijskim ili bilo kojim drugim elektromagnetskim oblikom”.
  • telekomunikacijska usluga definira se kao „posredovanje komunikacija drugih osoba korištenjem telekomunikacijskog instrumenta ili na drugi način nuđenje telekomunikacijskog instrumenta za komunikaciju drugih”, i
  • telekomunikacijska djelatnost tada se definira kao „poduzeće u kojem pružatelj usluga pruža telekomunikacijske usluge kako bi zadovoljio potrebe drugih, osim pružanja usluge radiodifuzije u skladu sa Zakonom o radiodifuziji”.

Priručnik za ulazak na tržište japanskog telekomunikacijskog poduzeća, dostupan samo na japanskom jeziku, koji je općenito obuhvaćen definicijom „telekomunikacijskog poduzeća” i stoga zahtijeva prijavu ili registraciju.

Ulazak na japansko tržište
  • Ministarstvo unutarnjih poslova i komunikacija: Priručnik za ulazak na tržište japanskog telekomunikacijskog poduzeća, lipanj 2016. (engleski). Imajte na umu da verzija na engleskom jeziku možda nije ažurirana. Osim toga, dodatni materijali (uključujući, među ostalim, primjere u kojima se navodi primjenjuje li se obveza prijave na određena poduzeća) dostupni su samo u japanskoj verziji iz svibnja 2019., kao i njezina dopuna iz listopada 2019.
  • Sljedeći priručnici i smjernice dostupni su i ovdje:
    • Priručnik za ulazak na tržište djelatnosti općeg kabelskog emitiranja (engleski);
    • Priručnik za izgradnju mreža telekomunikacijskih prijevoznika (engleski); and
    • Guidelines for use of Poles, Ducts, Conduits and Similar Facilities u vlasništvu javnih ustanova (Engleski).
Pooštravanje propisa koji se primjenjuju na strana ulaganja u IT sektor

Djelatnosti koje podliježu obvezi prethodne obavijesti o ulaznim izravnim ulaganjima(METI, engleski) – poduzeća povezana s informacijskim tehnologijama dodana su industrijama koje podliježu obvezi prethodne prijave u pogledu ulaznih izravnih ulaganja.

Javna nabava

Svake godine nacionalne, regionalne i općinske vlasti u Japanu i EU-u kupuju ili nabavljaju robu i usluge u vrijednosti od milijardi eura od privatnih poduzeća. Objavljuju ugovore o javnoj nabavi ili natječaje za koje se poduzeća potom nadmeću. 

Sporazumom o gospodarskom partnerstvu proširuje se pristup ugovorima o javnoj nabavi i otvaraju nova tržišta za poduzeća obiju strana.

EU i Japan postigli su dogovor o pravilima:

  • zabraniti s jedne strane nepravednu diskriminaciju ponuditelja s druge strane
  • maksimalno povećati transparentnost u natječajima za ugovore o javnoj nabavi kako bi se osiguralo da su poduzeća upoznata s mogućnostima na objema stranama
  • maksimalno povećati mogućnosti za poduzeća iz EU-a da sudjeluju u javnim natječajima u Japanu na svim razinama vlasti – nacionalnoj, regionalnoj i općinskoj

Povećani pristup poduzeća iz EU-a ugovorima za podnošenje ponuda u Japanu obuhvaća sektore kao što su:

  • željeznice
  • bolnice
  • akademske ustanove
  • distribucija električne energije

Više informacija

Ulaganje

Sporazumom se promiču ulaganja između EU-a i Japana te se potvrđuje pravo svake strane da regulira legitimne ciljeve politike dogovorene na neiscrpnom popisu. U tijeku su bilateralni pregovori o sklapanju mogućeg sporazuma o zaštiti ulaganja.

Kad je riječ o prekograničnoj trgovini uslugama i liberalizaciji ulaganja, Sporazum o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana donio je sustav negativnog popisa u kojem se navode postojeće i buduće nesukladne mjere koje treba rezervirati uz istodobnu načelnu liberalizaciju sve prekogranične trgovine uslugama i područjima ulaganja.

Za obveze liberalizacije ulaganja vidjeti odjeljak B poglavlja 8. Sporazuma. 

Za rezerve za postojeće mjere Europske unije i Japana vidjeti raspored Europske unije i Japana utvrđen u Prilogu I. Prilogu 8.-B Sporazumu, koji je dostupan na sljedećim poveznicama:

Za rezerve za buduće mjere Europske unije i Japana vidjeti raspored Europske unije i Japana utvrđen u Prilogu II. Prilogu 8.-B, dostupan na sljedećim poveznicama:

Za kretanje ulagatelja u poslovne svrhe vidjeti prethodni odjeljak Usluge.

Kako pokrenuti poslovanje u Japanu

Pregled osnivanja poduzeća u Japanu
Obvezni obrasci

Ograničenja izravnih stranih ulaganja u Japan

Pregled postupaka na temelju Zakona o deviznom poslovanju i stranoj trgovini

Pregled Zakona o deviznom poslovanju i vanjskoj trgovini i sustava obavješćivanja (japanski)

Zakon o deviznom poslovanju i stranoj trgovini (engleski i japanski). Međutim, imajte na umu da prijevod na engleski jezik nije uvijek ažuriran. Najnovije informacije potražite u japanskoj verziji.

 

Objašnjenje područja primjene Zakona o deviznom poslovanju i stranoj trgovini

U skladu s člankom 26. stavkom 1. Zakona o deviznom poslovanju i stranoj trgovini („FEFTA”) „strani ulagač” znači bilo koja od sljedećih osoba koja provodi ulazna izravna ulaganja itd. navedene u stavkama iz članka 26. stavka 2. FEFTA-e ili određeno stjecanje definirano u članku 26. stavku 3. FEFTA-e:
(i) pojedinac koji nije rezident Japana;
ii. subjekt osnovan u skladu sa stranim pravom ili glavni ured u stranoj zemlji;
ii. japansko trgovačko društvo u kojem zbroj glasačkih prava koje izravno ili neizravno preko propisanog trgovačkog društva imaju osobe navedene u podtočkama i. i/ili ii. iznosi 50 % ili više ukupnih glasačkih prava; ili
iv. japanski subjekt u kojem osobe navedene u točki i. čine većinu svih službenika društva ili većinu službenika koji imaju predstavničke ovlasti.

Industrije u kojima su potrebne prethodne obavijesti
Obrasci obavijesti

Ispravan oblik koji će se upotrebljavati ovisit će o načinima ulaganja.

Vladini poticaji za promicanje izravnih stranih ulaganja u Japan

Institucije za upite i savjetovanje

Ured za ulaganje u Japan

Svako od relevantnih ministarstava i agencija ima ured Invest Japan (engleski), koji odgovara na sljedeće mjere potencijalnih ulagatelja:

  • zahtjeve za informacije o ulaganjima i prijavi za mogućnosti ulaganja; and
  • pritužbe na obradu naprednog sustava obavješćivanja, takozvanog „sustava bez djelovanja” i ulaganja.
  • JETRO dostavlja obrasce upita na engleskom jeziku za kontakt s Uredom za ulaganje u Japan u svakom relevantnom ministarstvu/agenciji: Ulaganje ureda JAPAN-a: Podaci za kontakt (engleski)
  • JETRO osigurava jedinstveni centar za strane ulagače koji planiraju uspostaviti ili proširiti svoju poslovnu bazu u Japanu: Centar za potporu poslovanju u Japanu (IBSC) (engleski)
Dežurna telefonska linija „Ulaganje u Japan”
Druge korisne poveznice

MSP-ovi

Sporazum između EU-a i Japana sadržava posebno poglavlje o malim i srednjim poduzećima (MSP) u kojem se navodi da stranke pružaju informacije o međusobnom pristupu tržištu.

Internetske stranice EU-a za potporu MSP-ovima iz EU-a koji izvoze u Japan

Web-mjesto Japana za potporu MSP-ovima iz EU-a koji izvoze u Japan

Na tim internetskim stranicama namijenjenima europskim MSP-ovima nalaze se poveznice na nadležna tijela o posebnim trgovinskim pitanjima i baza podataka koja se može pretraživati prema carinskoj tarifnoj oznaci kako bi se dobile informacije o pristupu tržištu za japansko tržište.

Distribucijskom kanalu;

Uspostava praktičnog distribucijskog kanala ključna je za prijenos vašeg proizvoda japanskim policama i trgovcima na malo. To zahtijeva osiguravanje japanskih nacionalnih i lokalnih distributera, posebno kako bi se prevladale jezične, tehničke i logističke prepreke trgovini.

Organizacija za proizvodnju uvoza i domaće promidžbe (Mipro), Centar za industrijsku suradnju EU-a i Japana dobre su kontaktne točke za sve proizvođače iz EU-a.

Japanska organizacija za vanjsku trgovinu (JETRO) također ima platformu za povezivanje međunarodnih poduzeća, na kojoj japanski i strani prodavatelji i kupci mogu objavljivati obavijesti.

Objašnjenje važnosti uloge trgovačkih društava

Trgovačka društva imaju važnu ulogu u prodaji uvezene robe u Japanu i djeluju kao veze između stranih proizvođača i japanskih kupaca i obratno.

Uloga trgovačkih društava uključuje, među ostalim:

  • utvrđivanje potražnje
  • pomoć u pregovorima između proizvođača i kupaca
  • dovršavanje postupaka uvoza/izvoza. 

Trgovačka društva mogu pružiti pomoć u utvrđivanju potražnje i/ili lokalnih partnera u Japanu i mogu biti

  • opća trgovačka društva, koja se bave gotovo svemom
  • specijalizirana trgovačka društva koja se bave samo određenim proizvodima (npr. proizvodima od čelika, prehrambenim proizvodima itd.).

Poveznice i kontakti

Web-mjesto Glavne uprave za trgovinu

Centar za industrijsku suradnju EU-a i Japana

Delegacija Europske unije u Japanu

Cjeloviti tekst sporazuma

Podijelite ovu stranicu:

Brze poveznice

  1. News
  2. Useful links

Najčešća pitanja

  1. Kada se tarifa odnosi na težinu, je li ona bruto težina ili neto masa?
  2. Kako mogu pronaći uvoznu carinu koja se primjenjuje na moj proizvod?
  3. Ako želim prodati svoj proizvod u nekoliko država članica EU-a, postoje li uvozne pristojbe za svaki put kada moj proizvod uđe u drugu državu?
  4. Mogu li dobiti popis proizvoda za koje se naplaćuje uvozna carina od 0%?
  5. Primjenjuju li se trošarine na razini EU-a ili na nacionalnoj razini?
  6. Kako se PDV naplaćuje u EU-u?
  7. Kako mogu dobiti odobrenje za izvoz ribe u EU?
  8. Mora li hrana koja se izvozi u EU dolaziti iz objekta koji je odobrio EU?
  9. Moram li angažirati svojeg pomoćnika za trgovinu za usluge i ulaganja?
  10. Na kojim je jezicima dostupan moj trgovinski asistent za usluge i ulaganja?