Sporazum o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana

Sporazum o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana stupio je na snagu 1. veljače 2019. Poduzeća iz EU-a svake godine u Japan već izvoze robu u vrijednosti većoj od 58 milijardi EUR, a usluge u Japan 28 milijardi EUR. Sporazumom o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana smanjuju se trgovinske prepreke s kojima se suočavaju europska poduzeća pri izvozu u Japan i pomaže im se da se bolje natječu na tom tržištu.

Kratak pregled sporazuma

Sporazum o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana stupio je na snagu 1. veljače 2019.

Koje su koristi za vaše poduzeće?

Trgovinski sporazum s Japanom

  • ukidaju se carine i druge prepreke trgovini, a poduzećima na objema stranama olakšava se uvoz i izvoz
  • osigurava otvorenost tržišta usluga, posebno financijskih usluga, telekomunikacija i prometa
  • jamči se nediskriminirajuće postupanje prema poduzećima iz EU-a koja posluju na tržištima javne nabave
  • poboljšava zaštitu prava intelektualnog vlasništva u Japanu, kao i zaštitu visokokvalitetnih europskih poljoprivrednih proizvoda, tzv. oznaka zemljopisnog podrijetla
  • štedi poduzeća obiju strana u znatnoj količini novca i vremena pri bilateralnoj trgovini robom
  • osigurava pojačanu potporu manjim poduzećima koja su nerazmjerno pogođena trgovinskim preprekama

 

Japan je već četvrto najveće tržište EU-a za izvoz poljoprivrednih proizvoda. Pristup tržištu poboljšat će se za mnoge europske proizvode, posebno za

Pročitajte cjeloviti tekst trgovinskog sporazuma s Japanom.

Tarife

Sporazumom se uklanja velika većina carina koje plaćaju europska i japanska trgovačka društva.

Stupanjem na snagu Sporazumom je uklonjeno 99 % tarifnih stavki EU-a i 97 % japanskih tarifnih stavki. Carinske kvote ili smanjenja carina dogovoreni su s obzirom na to da carine još nisu ukinute.

Kako biste provjerili tarife za svoj proizvod, morate znati oznaku proizvoda koja se temelji na oznaci HS2017 Harmoniziranog sustava (HS) za europske i japanske oznake.


Svoju oznaku proizvoda možete pronaći s pomoću My Trade Assistant

Možete provjeriti i japansku statističku oznaku za uvoz.

Sporazumom se japansko tržište otvara za izvoz poljoprivrednih proizvoda iz EU-a, primjerice

  • Carine na mnoge sireve kao što su gouda i cheddar ukinut će se s vremenom
  • Utvrđuje se bescarinska kvota za svježe sireve (kao što su Mozzarella i Feta).
  • Carine na izvoz vina ukinute su stupanjem na snagu
  • Kad je riječ o govedini, izvoznici iz EU-a imat će koristi od snižene carine
  • Na svinjetinu i dalje postoje niske carine za izvoz svježeg mesa u Japan, a sporazumom su u potpunosti ukinute carine na prerađeno meso.

Raspored ukidanja carina

Carine za veliku većinu proizvoda ukidaju se odmah stupanjem na snagu sporazuma ili postupno u skladu s rasporedom ukidanja carina.

Polazna točka ukidanja ili smanjenja carina je „osnovna stopa”, a smanjenja se događaju na toj osnovnoj stopi. S pomoću tarifne oznake proizvoda moći ćete pronaći sniženje koje se primjenjuje na osnovnu stopu vašeg proizvoda.

  • Opće napomene za pomoć u razumijevanju rasporeda ukidanja carina EU-a i Japana
Uvoz iz Japana
Izvoz u Japan

Carinske kvote

Carinske kvote primjenjuju se i na određene proizvode. To su posebne količine robe koja će imati pravo na povlašteno tarifno postupanje u određenom vremenskom okviru.

  • postoji dvadeset i pet japanskih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda s carinskim kvotama
  • carinske kvote Japana
  • Japansko Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (MAFF) pruža informacije o zahtjevu za carinsku kvotu i dodjeli za svaku tarifnu stavku, kao što su šećer, pšenični proizvodi, mliječni proizvodi i ostala hrana (uključujući slatkiše i određene čokolade) u okviru Sporazuma o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana (Japan).

Za mliječne proizvode, dodjelu carinskih kvota i naplatu pristojbi vrši Poljoprivreda & stočarska industrija (ALIC).

Uvoz označenih mliječnih proizvoda (npr. maslaca i sirutke) u okviru carinske kvote podliježe državnom trgovinskom sustavu.

Informativni obrasci Centra za industrijsku suradnju EU-a i Japana (poslovanje EU-a u Japanu)

Neki morski proizvodi podliježu uvoznim kvotama, a uvoznici su obvezni primjenjivati ih.

Više informacija o primjeni i dodjeli carinske kvote u Japanu.

Japanska baza podataka za prevođenje zakonodavstva koju osigurava Ministarstvo pravosuđa, Japan.

Zaštitne mjere

Sporazumom o trgovini između EU-a i Japana predviđene su i bilateralne zaštitne mjere. Cilj je zaštitne mjere (tj. privremeno ograničiti uvoz proizvoda) zaštititi određenu domaću industriju od povećanja uvoza bilo kojeg proizvoda koji nanosi ili prijeti uzrokovanjem ozbiljne štete industriji. U tom se sporazumu poljoprivredne zaštitne mjere upotrebljavaju za zaštitu određenih proizvoda od takvog porasta uvoza.

Proizvodi iz EU-a koji podliježu tim mjerama jesu

  • govedina i svinjetina (uključujući prerađenu svinjetinu)
  • koncentrat bjelančevina sirutke, sirutka u prahu
  • svježe naranče
  • trkaći konji

Pregledajte popis poljoprivrednih zaštitnih mjera.

 

Moj trgovinski asistent pruža vam detaljne informacije o tarifama, mjerama koje se primjenjuju na vaš proizvod i tržište te prikazuje raspored ukidanja carina za odgovarajuće tarifne stavke.

Pravila o podrijetlu

U ovom se odjeljku uvode glavna pravila o podrijetlu i postupci u vezi s podrijetlom iz trgovinskog sporazuma.

Podrijetlo je „ekonomsko državljanstvo” robe kojom se trguje. Ako ste novi u vezi s temom, u odjeljku o robi možete pronaći uvod u glavne koncepte.

Pravila o podrijetlu

Vaš proizvod mora biti u skladu s određenim pravilima kojima se dokazuje njegovo podrijetlo kako bi ostvario pravo na povlaštenu stopu.

Gdje mogu pronaći pravila o podrijetlu?

Pravila o podrijetlu utvrđena su u poglavlju 3. o pravilima o podrijetlu Sporazuma o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana (SL L 330, 27.12.2018., str. 21.).

Je li moj proizvod podrijetlom iz EU-a ili Japana?

Da bi vaš proizvod ispunjavao uvjete za nižu ili nultu povlaštenu carinsku stopu u skladu sa Sporazumom o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana, taj proizvod mora biti podrijetlom iz EU-a ili Japana.

Proizvod „podrijetlom” iz EU-a ili Japana, ako je

Proizvod također mora ispunjavati sve ostale primjenjive zahtjeve navedene u ovom poglavlju (na primjer nedostatnu obradu ili preradu, pravilo o neizmijenjenosti). Postoje i neke dodatne fleksibilnosti koje vam pomažu u usklađivanju s pravilima za pojedine proizvode (na primjer, tolerancija ili kumulacija).

 

Primjeri glavnih vrsta pravila za pojedinačne proizvode u trgovinskim sporazumima EU-a

  • pravilo o dodanoj vrijednosti – vrijednost svih materijala bez podrijetla u proizvodu ne smije premašiti određeni postotak njegove cijene franko tvornica
  • promjena razvrstavanja u carinsku tarifu – proizvodni postupak dovodi do promjene razvrstavanja u carinsku tarifu između materijala bez podrijetla i konačnog proizvoda – na primjer proizvodnja papira (usklađeni sustav, poglavlje 48.) od celuloze bez podrijetla (poglavlje 47. Harmoniziranog sustava)
  • posebne aktivnosti – potreban je poseban proizvodni postupak, na primjer predenje vlakana u pređu – takva se pravila uglavnom upotrebljavaju u tekstilnoj odjeći i kemijskom sektoru

 

Posebna pravila za svoj proizvod možete pronaći na My Trade Assistant (Moja pomoćnica za trgovinu).

Savjeti za usklađivanje s pravilima za pojedinačne proizvode

Sporazumom se pruža dodatna fleksibilnost kako bi vam se pomoglo da se uskladite s pravilima za pojedine proizvode, kao što su tolerancija ili kumulacija.

Odstupanja
  • pravilom o toleranciji proizvođaču se omogućuje upotreba materijala bez podrijetla koji su obično zabranjeni posebnim pravilom za proizvod sve dok njihova vrijednost ne iznosi više od 10 % cijene proizvoda franko tvornica ili cijene proizvoda franko brod
  • to se odstupanje ne može upotrijebiti za premašivanje bilo kojeg praga maksimalne vrijednosti materijala bez podrijetla navedenih u pravilima za pojedine proizvode.
  • međutim, to je posebnost u sporazumu između EU-a i Japana, a to se odstupanje može primijeniti u slučajevima kada masa materijala bez podrijetla premašuje prag mase predviđen pravilima za pojedinačne proizvode, pod uvjetom da vrijednost tih materijala ne premašuje 10 % cijene konačnog proizvoda franko tvornica – iznad te vrijednosti 10 %, a ti materijali moraju biti podrijetlom iz EU-a ili Japana.
  • Posebna odstupanja primjenjuju se na tekstile i odjeću razvrstane u poglavljima od 50. do 63. Harmoniziranog sustava, koji su uključeni u napomene 6. do 8. Priloga 3.-A Uvodne napomene pravila o podrijetlu za pojedine proizvode.
Zbrajanje

Sporazumom o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana predviđena su dva načina kumuliranja podrijetla

  • bilateralna kumulacija – materijali podrijetlom iz Japana mogu se smatrati materijalima podrijetlom iz EU-a (i obrnuto) kada se upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda u EU-u
  • puna kumulacija – obrada ili prerada obavljena na materijalima bez podrijetla u EU-u ili Japanu može se smatrati proizvodom s podrijetlom kako bi se pomoglo u ispunjavanju posebnog pravila za proizvod (drugim riječima, prerada izvršena u Japanu može se smatrati kvalificiranim postupcima u EU-u, bez obzira na to je li obrada dostatna za dodjelu statusa proizvoda s podrijetlom samim materijalima (i obratno)

Drugi zahtjevi

Vaš proizvod mora ispunjavati i sve ostale primjenjive zahtjeve navedene u poglavlju o pravilima o podrijetlu, kao što su nedostatna obrada ili prerada ili pravilo o neizmijenjenosti.

Pravilo o neizmijenjenosti

Proizvodi s podrijetlom moraju se prevoziti iz EU-a u Japan (i obrnuto) bez daljnje prerade u trećoj zemlji.

Neke se radnje mogu provoditi u trećoj zemlji ako proizvodi ostaju pod carinskim nadzorom, kao što su:

  • dodavanje ili stavljanje oznaka, etiketa, plombi ili bilo koje dokumentacije kako bi se osigurala sukladnost s posebnim domaćim zahtjevima zemlje uvoznice
  • konzerviranje proizvoda u dobrom stanju
  • skladištenje
  • razdvajanje pošiljaka

Carinska tijela mogu zatražiti dokaz o sukladnosti s pravilom, kao što su:

  • ugovorne prijevozne isprave kao što su teretnice
  • činjenični ili konkretni dokazi na temelju označivanja ili numeriranja paketa
  • svi dokazi povezani sa samom robom

Povrat carina

U okviru SGP-a između EU-a i Japana moguće je dobiti povrat carina koje su prethodno plaćene na materijale bez podrijetla koji se upotrebljavaju za proizvodnju proizvoda koji se izvozi po povlaštenoj carini.

Postupci u vezis podrijetlom

Izvoznici i uvoznici moraju slijediti postupke u vezi s podrijetlom. Postupci su utvrđeni u odjeljku B poglavlja 3. o pravilima o podrijetlu sporazuma. U njima se objašnjava, na primjer, kako deklarirati podrijetlo proizvoda, kako zatražiti preferencije ili kako carinska tijela mogu provjeriti podrijetlo proizvoda.

Kako zatražiti povlaštenu cijenu 

Uvoznici mogu zatražiti povlašteno tarifno postupanje na temelju

  • izjavu o podrijetlu koju podnosi izvoznik ili
  • tvrdnja o podrijetlu koja se temelji na „znanju uvoznika”

Više pojedinosti dostupno je na sljedećoj poveznici:

Izjava o podrijetlu

Osobna izjava izvoznika

Izvoznici mogu sami izjaviti da je njihov proizvod podrijetlom iz EU-a ili Japana dostavljanjem izjave o podrijetlu.

U EU-u to mogu učiniti

  • Izvoznik registriran u sustavu registriranih izvoznika (REX) i isti broj REX mogu se upotrebljavati i za neke druge sporazume EU-a o povlaštenoj trgovini (primjerice trgovinski sporazum EU-a s Kanadom)
  • bilo koji izvoznik pod uvjetom da ukupna vrijednost pošiljke ne prelazi 6000 EUR

U Japanu to mogu učiniti

  • izvoznik kojem je dodijeljen korporativni broj Japana

Što bi trebala sadržavati tvrdnja o podrijetlu?

  • tvrdnja o podrijetlu trebala bi se nalaziti na računu ili na bilo kojoj komercijalnoj ispravi kojom se utvrđuje proizvod.
  • Tekst izjave o podrijetlu može se sastaviti na bilo kojem od službenih jezika EU-a i na japanskom jeziku te se može pronaći u Prilogu 3-D, zemlja uvoznica ne smije zahtijevati da uvoznik dostavi prijevod izjave o podrijetlu.
  • Izvoznici u svojoj tvrdnji o podrijetlu moraju navesti kriterije podrijetla s oznakom (vidjeti Prilog 3.-D)

Podnošenje i valjanost

  • tvrdnja o podrijetlu ostaje valjana 12 mjeseci od datuma njezina sastavljanja
  • tvrdnja o podrijetlu obično se odnosi na jednu pošiljku, ali može obuhvaćati i više pošiljaka istovjetnih proizvoda tijekom razdoblja koje nije dulje od 12 mjeseci. 

Dodatna objašnjenja pružaju seu smjernicama Sporazuma o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana o tvrdnji o podrijetlu za više pošiljaka istovjetnih proizvoda.

Uvoznikovo znanje
  • uvoznici mogu tražiti povlaštene tarife na temelju vlastitih saznanja o podrijetlu uvezenih proizvoda – to se može temeljiti na popratnim dokumentima ili evidencijama koje dostavlja izvoznik ili proizvođač proizvoda, a koje posjeduje uvoznik. Smjernice oznanju uvoznika u okviru SGP-a između EU-a i Japana sadržavaju dodatna objašnjenja
  • budući da uvoznik podnosi zahtjev na temelju vlastitih saznanja, ne upotrebljava se tvrdnja o podrijetlu te nije potrebno utvrditi ni jednog izvoznika ni proizvođača niti poduzeti mjere koje se odnose na povlašteno podrijetlo robe u stranci izvoznici.
  • uvoznik koji koristi „uvozničko znanje” ne mora biti registriran u bazi podataka REX.

Provjera podrijetla

Carinska tijela mogu provjeriti je li uvezeni proizvod doista s podrijetlom ili ispunjava druge zahtjeve u pogledu podrijetla. Provjera se temelji na

  • administrativna suradnja između carinskih tijela stranaka uvoznica i stranaka izvoznica
  • provjere koje obavljaju lokalna carinska tijela – posjeti stranke uvoznice izvozniku nisu dopušteni
  • tijela stranke uvoznice utvrđuju podrijetlo i obavješćuju tijela stranke uvoznice o rezultatima

Zahtjevi za proizvode 

Tehnička pravila uključuju tehničke propise, norme i postupke ocjenjivanja sukladnosti. Tim se pravilima utvrđuju posebne tehničke karakteristike koje bi vaš proizvod trebao imati, kao što su dizajn, označivanje, pakiranje, funkcionalnost ili učinkovitost te su važni jer se njima osigurava postizanje važnih ciljeva javne politike, kao što su zaštita zdravlja ljudi ili sigurnost okoliša.

Ti zahtjevi mogu biti povezani s pitanjima kao što su:

  • Tehnička pravila i zahtjevi
  • Zdravstvena i sigurnosna pravila i zahtjevi, SPS
  • Propisi o zaštiti okoliša koji se primjenjuju na uvezenu robu.

Morate slijediti ta pravila kako bi se vaši proizvodi mogli ocijeniti kako bi se utvrdilo jesu li u skladu s potrebnim tehničkim standardima.

 

Kako biste saznali više o pravilima i zahtjevima koji se primjenjuju na vaš proizvod, idite na My Trade Assistant i unesite naziv ili šifru proizvoda.

Unastavku možete provjeriti posebne pojedinosti o zahtjevima u pogledu proizvoda i relevantne poveznice.

Sanitarne i fitosanitarne mjere (npr. zakoni, propisi, standardi) mjere su za zaštitu ljudi, životinja i bilja od bolesti, štetočina ili kontaminanata.

Njima se osigurava da su prehrambeni proizvodi koji se stavljaju na tržište, uključujući uvoz iz zemalja izvan EU-a, sigurni za potrošače.

Više informacija o sanitarnim i fitosanitarnim mjerama između EU-a i Japana možete pronaći ovdje.

Japan, kao i EU, ima standarde za sigurnost hrane koji su među najvišima u svijetu. Tako, primjerice, Japan ne dopušta upotrebu hormona rasta u proizvodnji govedine, a japanski potrošači propise o kontroli genetski modificiranih organizama smatraju vrlo važnima.

Svi proizvodi uvezeni iz Japana moraju biti u skladu sa standardima EU-a. To uključuje zabranu govedine tretirane hormonima i pravila EU-a o upotrebi antibiotika.

Nadalje, sav uvoz životinjskih proizvoda iz Japana u EU mora biti popraćen veterinarskim certifikatom.

Taj certifikat može izdati samo nadležno tijelo u Japanu koje je Komisija službeno priznala kao tijelo za utvrđivanje usklađenosti s uvoznim zahtjevima EU-a.

Sporazumom o trgovini osigurava se da vaši proizvodi ne budu spriječeni u ulasku na japansko tržište zbog neopravdanih sanitarnih i fitosanitarnih trgovinskih prepreka te se pomaže u pojednostavnjenju i ubrzavanju postupaka za odobravanje vašeg izvoza hrane u Japan.

Ako uvozite iz Japana u EU, ovdje možete saznati više o sanitarnim i fitosanitarnim zahtjevima.

 

Posebna pravila i zahtjeve za svoj proizvod pronađite na My Trade Assistant (Moja pomoćnica za trgovinu).

Tehničke prepreke trgovini

Iako su tehnička pravila važna, ponekad mogu predstavljati prepreku međunarodnoj trgovini i stoga mogu predstavljati veliko opterećenje za vas kao izvoznika.

  • ako mislite da se suočavate s trgovinskom barijerom koja usporava vaše poslovanje ili vas sprječava u izvozu, možete nam reći
  • prijavite što zatvarate izvoz u Japan koristeći se internetskim obrascem, a EU će analizirati vašu situaciju i poduzeti odgovarajuće mjere

Obratite nam se

Dokumenti i postupci carinjenja

Carinjenje obično uključuje kontrole nad

  • carine koje treba platiti
  • točan opis robe, njezino podrijetlo i vrijednost
  • sigurnosne i sigurnosne mjere (krijumčarenje, droge, cigarete, oružje, krivotvoreni proizvodi, borba protiv terorizma)
  • usklađenost s posebnim zakonodavstvom kao što su zakonodavstvo o okolišu, zdravstveni zahtjevi, veterinarski, fitosanitarni propisi i propisi o kvaliteti

Sporazumom između EU-a i Japana osiguravaju se učinkovitiji carinski postupci kako bi se olakšala trgovina i smanjili troškovi za poduzeća.

Dokumenti

Možete pogledati detaljne vodiče po korak u kojima su opisane različite vrste dokumenata koje biste trebali pripremiti za carinjenje svojih proizvoda.

Ovisno o vašem proizvodu, carinska tijela mogu zahtijevati sve ili neke od elemenata navedenih u nastavku.

  • Trgovački račun (pronađite posebne zahtjeve u pogledu njegova oblika i sadržaja u mojem asistentu za trgovinu)
  • Teretnica ili zračni tovarni list
  • Popis pakiranja, računi tereta i potvrde o osiguranju (potrebni u nekim slučajevima)
  • Uvozne dozvole za određenu robu
  • Potvrde kojima se dokazuje da je vaš proizvod u skladu s obveznim propisima o proizvodima, kao što su zdravstveni i sigurnosni zahtjevi, označivanje i pakiranje
  • Dokaz o podrijetlu — izjava o podrijetlu

Radi veće sigurnosti možete unaprijed podnijeti zahtjev za obvezujuće tarifne informacije i/ili obvezujuće informacije o podrijetlu.

 

Za detaljne informacije o dokumentima koje trebate predočiti za carinjenje proizvoda obratite se službi My Trade Assistant.

Japanska carinska uprava pruža informacije o japanskim carinskim postupcima, uključujući potrebne dokumente

UJapanu se nalazi i devet različitih carinskih jurisdikcija te bi vam možda bilo korisno obratiti se onima koji su vam važni kako bi se olakšao carinski postupak za vaš proizvod.

Postupci

Za opis načina dokazivanja podrijetla vaših proizvoda za podnošenje zahtjeva za povlaštenu tarifu i pravila koja se odnose na provjeru podrijetla koju provode carinska tijela pogledajte prethodni odjeljak o pravilima o podrijetlu.

Za opće informacije o carinskim postupcima za uvoz i izvoz posjetite web-mjesto Glavne uprave za oporezivanje i carinsku uniju.

Intelektualno vlasništvo i oznake zemljopisnog podrijetla

Sporazumom o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana predviđena je bolja zaštita prava intelektualnog vlasništva za europska poduzeća koja u Japan izvoze inovativne, umjetničke, odvojene i visokokvalitetne proizvode. Obveze su pojačane i uključuju odredbe o zaštiti poslovnih tajni, žigova, zaštite autorskih prava, patenata, minimalnih zajedničkih pravila za zaštitu podataka regulatornih ispitivanja farmaceutskih proizvoda i odredaba o provedbi u okviru građanskog prava.

Sporazumom se priznaje poseban status i na japanskom tržištu nudi zaštita više od 200 europskih poljoprivrednih proizvoda od određenog europskog zemljopisnog podrijetla, poznatog kao oznake zemljopisnog podrijetla. Vlasnici dvostrano dogovorenih oznaka zemljopisnog podrijetla u poljoprivrednom sektoru, prehrambenom sektoru i sektoru pića uživaju zaštitu od krivotvorenja. Popis zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla u EU-u i Japanu nalazi se u Prilogu 14-B SGP-u.

Patenti

Sporazumom o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana potvrđuje se da će te dvije strane surađivati kako bi se održala jača zaštita patenata.

U skladu sa sporazumom EU i Japan obvezali su se odobriti produljenje trajanja patentne zaštite farmaceutskih i poljoprivrednih kemijskih proizvoda. Za više informacija o patentima u Japanu, među ostalim o postupcima prijave i ispitivanja, obratite se Uredu za patente Japana.

Ostala pitanja povezana s intelektualnim vlasništvom

Japanski patentni ured daje pregled korisnih modela, dizajna, žigova i autorskih prava.

Ministarstvo gospodarstva dodatno objašnjava i provedbu vaših prava intelektualnog vlasništva.

Usluge

Sporazumom se poduzećima iz EU-a i Japana olakšava pružanje usluga, a zaposlenicima poduzeća nudi se veća mobilnost kako bi mogli obavljati svoj posao na licu mjesta.

Privremeno kretanje osoblja poduzeća 

Prilog 8-C: Dogovor o kretanju fizičkih osoba u poslovne svrhe

Sporazumom su predviđene određene obveze u pogledu ulaska i privremenog boravka fizičkih osoba u poglavlju 8. odjeljku D.

Rasporedom Europske unije i Japana u Prilogu III. Prilogu 8.-B propisuju se određene rezerve i dodatne odredbe u pogledu poslovnih posjetitelja u svrhu osnivanja poslovne jedinice, osoba premještenih unutar društva, ulagača i poslovnih posjetitelja u kratkoročnom posjetu. Prilog III. Prilogu 8.-B dostupan je na sljedećim poveznicama:

Određene rezerve, ograničenja i daljnje odredbe u pogledu ugovornih pružatelja usluga i neovisnih stručnjaka propisane su u rasporedu Europske unije i Japana u Prilogu IV. Prilogu 8.-B. Prilog IV. Prilogu 8.-B dostupan je na sljedećim poveznicama:

SGP sadržava niz odredaba koje se horizontalno primjenjuju na svu trgovinu uslugama, kao što je odredba kojom se potvrđuje pravo stranaka na reguliranje usluga. Sporazumom o gospodarskom partnerstvu potvrđuje se pravo nadležnih tijela da javne usluge održavaju javnima te se vlade neće prisiliti na privatizaciju ili deregulaciju javnih usluga, kao što je zdravstvo, obrazovanje i vodoopskrba.

Dogovorene su posebne obveze u sektorima, kao što su

  • poštanske i kurirske usluge
  • telekomunikacije
  • usluge pomorskog prijevoza
  • financijske usluge

U pogledu obveza za prekograničnu trgovinu uslugama vidjeti odjeljak C poglavlja 8. Sporazuma.

Kretanje kvalificiranog osoblja

Opće informacije o vizama
Ograničenja poslovne aktivnosti ugovornih pružatelja usluga i neovisnih stručnjaka u Japanu

Kad je riječ o određenim uslugama, opseg poslovnih djelatnosti ograničen je na način propisan u Dodatku IV. „Ograničenja poslovnih djelatnosti ugovornih pružatelja usluga i neovisnih stručnjaka u Japanu” Prilogu 8.-B „Rasporedi za poglavlje 8.” Sporazumu.

Upravljanje ljudskim resursima

U Japanu postoje brojni zakoni o radu koji se odnose na zaštitu radnika. Ti se zakoni o radu u načelu primjenjuju na sva zaposlena radna mjesta u Japanu, bez obzira na to je li poslodavac japanski ili strani ili je društvo osnovano u Japanu. Uredba o tim zakonima primjenjuje se i na strane radnike u Japanu sve dok strani radnici zadovoljavaju pravnu definiciju radnika u skladu s tim zakonima.

Opće informacije o cjelokupnom sustavu radnog prava u Japanu u vezi s upravljanjem ljudskim resursima mogu se pronaći na internetskim stranicama navedenima u sljedećim rubrikama:

Opće informacije o upravljanju ljudskim resursima
Pravila koja treba zabilježiti u slučaju zapošljavanja u inozemstvu
Informacije o glavnim propisima o radu

Telekomunikacijske i računalne informacijske usluge

U Japanu

  • Telekomunikacijesu u Zakonu o telekomunikacijamaširoko definirane kao „prijenos, prijenos ili primanje kodova, zvukova ili slika kabelom, radijem ili bilo kojim drugim elektromagnetskim oblikom”.
  • Telekomunikacijske usluge definirane su kao „posredovanje komunikacije drugih korištenjem telekomunikacijskom opremom ili na drugi način nuđenjem telekomunikacijskih sredstava za komunikaciju drugih osoba” i
  • Telekomunikacijsko poslovanje tada se definira kao „poslovanje u kojem davatelj usluga pruža telekomunikacijske usluge kako bi udovoljio potrebama drugih, osim pružanja radiodifuzijskog programa u skladu sa Zakonom o radiodifuziji”.

Priručnik za ulazak na tržište japanskog telekomunikacijskog poslovanja — dostupan samo na japanskom – koji je općenito obuhvaćen definicijom „telekomunikacijskog poslovanja” i stoga je potrebno prijaviti ili registrirati.

Ulazak na japansko tržište
  • Ministarstvo unutarnjih poslova i komunikacija: Priručnik za ulazak na tržište japanskih telekomunikacijskih poduzeća, lipanj 2016. (engleski). Molimo imajte na umu da verzija na engleskom jeziku možda neće biti ažurirana. Osim toga, dodatni materijali (uključujući, među ostalim, primjere u kojima se navodi je li zahtjev za obavješćivanje primjenjiv na određena poduzeća) dostupni su samo u japanskom jeziku iz svibnja 2019., kao i u dodatku iz listopada 2019.
  • Sljedeći priručnici i smjernice dostupni su i ovdje:
    • Priručnik za tržišni ulazak u opći kabelski radiotelevizija (engleski);
    • Priručnik za izgradnju mreža telekomunikacijskih prijevoznika (engleski); Protiv
    • Guidelines for Use of Poles, Ducts, Conduits and Similar Facilities ownersed by public Utilities (English).
Pooštravanje propisa koji se primjenjuju na strana ulaganja u sektoru informacijskih tehnologija

Dodavanje poduzeća koja moraju podnijeti prethodnu obavijest o izravnim ulaganjima (METI, engleski) – poduzeća povezana s IT-om dodana su industrijama koje podliježu obvezi prethodne prijave u pogledu izravnih ulaganja.

Javna nabava

Svake godine nacionalne, regionalne i općinske vlade u Japanu i EU-u kupuju ili nabavljaju robu i usluge u vrijednosti od milijardi eura od privatnih poduzeća. Objavljuju ugovore o javnoj nabavi ili natječaje za koje se poduzeća potom nadmeću.

Sporazumom o gospodarskom partnerstvu proširuje se pristup ugovorima o javnoj nabavi i otvaraju nova tržišta za poduzeća obiju strana.

EU i Japan postigli su dogovor o pravilima kojima se

  • zabraniti nepoštenu diskriminaciju od strane jedne strane prema ponuditeljima s druge strane
  • maksimalno povećati transparentnost u natječajima za ugovore o javnoj nabavi kako bi se osiguralo da su poduzeća svjesna mogućnosti na obje strane
  • maksimalno povećati prilike za poduzeća iz EU-a da sudjeluju u javnim natječajima u Japanu na svim razinama vlasti – nacionalnoj, regionalnoj i općinskoj

Povećanim pristupom poduzeća iz EU-a ugovorima o javnoj nabavi u Japanu obuhvaćeni su sektori kao što su

  • željeznice
  • bolnice
  • akademske ustanove
  • distribucija električne energije

Više informacija

Ulaganja

Sporazumom se promiču ulaganja između EU-a i Japana i potvrđuje pravo svake strane da regulira legitimne ciljeve politike dogovorene na neiscrpnom popisu. U tijeku su bilateralni pregovori za sklapanje potencijalnog sporazuma o zaštiti ulaganja.

U pogledu prekogranične trgovine uslugama i liberalizacije ulaganja, u okviru Sporazuma o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana donesen je sustav negativnog popisa u kojem su navedene postojeće i buduće neusklađene mjere koje treba rezervirati, dok se u načelu liberalizira sva prekogranična trgovina uslugama i područjima ulaganja.

U pogledu obveza za liberalizaciju ulaganja vidjeti odjeljak B poglavlja 8. Sporazuma. 

U pogledu rezervi za postojeće mjere Europske unije i Japana, pogledajte raspored Europske unije i Japana utvrđen u Prilogu I. Prilogu 8.-B Sporazumu, dostupan na sljedećim poveznicama:

U pogledu rezervi za buduće mjere Europske unije i Japana, pogledajte raspored Europske unije i Japana utvrđen u Prilogu II. Prilogu 8.-B, koji je dostupan na sljedećim poveznicama:

Kad je riječ o kretanju ulagatelja u poslovne svrhe, vidjeti prethodni odjeljak Usluge.

Kako osnovati poduzeće u Japanu

Pregled osnivanja poduzeća u Japanu
Potrebni obrasci

Ograničenja izravnih stranih ulaganja u Japan

Pregled postupaka na temelju Zakona o deviznom poslovanju i stranoj trgovini

Pregled Zakona o deviznom poslovanju i stranoj trgovini i sustava obavješćivanja (japanski)

Zakon o deviznom poslovanju i stranoj trgovini (engleski i japanski). Međutim, molimo vas da uzmete u obzir da engleski prijevod nije uvijek ažuriran. Ažurirane informacije dostupne su u japanskom jeziku.

 

Objašnjenje područja primjene Zakona o deviznom poslovanju i stranoj trgovini

U skladu s člankom 26. stavkom 1. Zakona o deviznom poslovanju i stranoj trgovini („FEFTA”) „strani ulagač” znači bilo koja od sljedećih osoba koja provodi unutarnja izravna ulaganja itd. navedena u stavkama članka 26. stavka 2. FEFTA-e ili određeno stjecanje definirano u članku 26. stavku 3. FEFTA-e:
I. fizička osoba koja nema boravište u Japanu;
Ii. subjekt osnovan u skladu sa stranim pravom ili koji ima glavni ured u stranoj zemlji;
Japansko društvo u kojem zbroj glasačkih prava koje izravno ili neizravno imaju osobe navedene u podtočkama i. i/ili ii., izravno ili neizravno preko propisanog društva, iznosi 50 % ili više od ukupnih glasačkih prava;
Ili iv. japansko tijelo u kojem osobe navedene u podtočki i. čine većinu svih službenika društva ili većinu službenika koji imaju predstavničke ovlasti.

Djelatnosti za koje su potrebne prethodne obavijesti
Obrasci prijave

Ispravan oblik koji će se koristiti ovisit će o načinu ulaganja.

Vladini poticaji za promicanje izravnih stranih ulaganja u Japanu

Institucije za upite i kampove; savjetovanje

Ured Invest Japana

Svako relevantno ministarstvo i agencija ima ured Invest Japan (engleski) koji odgovara na sljedeće mjere potencijalnih ulagača

Dežurna telefonska linija „Invest Japan”
  • Centar JETRO-a za potporu stranim poduzećima i stranim poduzećima koja planiraju ulagati u Japanu. Usluge su dostupne na jezicima koji nisu japanski: Invest Japan Hotline (engleski)
Druge korisne poveznice

MSP

Sporazum između EU-a i Japana sadržava posebno poglavlje o malim i srednjim poduzećima (MSP) u kojem se navodi da stranke dostavljaju informacije o pristupu tržištu druge strane.

Internetske stranice EU-a za potporu MSP-ovima iz EU-a koji izvoze u Japan

Web-mjesto Japana za potporu MSP-ovima iz EU-a koji izvoze u Japan

Na ovom web-mjestu namijenjenom europskim MSP-ovima nalaze se poveznice na nadležna tijela o određenim trgovinskim pitanjima i baza podataka koja se može pretraživati po tarifnoj oznaci kako bi se dobilo informacije o pristupu tržištu za japansko tržište.

Distribucijski kanal

Uspostava praktičnog distribucijskog kanala ključna je za dovođenje vašeg proizvoda u japanske police i trgovce na malo. Potrebno je osigurati japanske nacionalne i lokalne distributere, posebno kako bi se prevladale jezične, tehničke i logističke prepreke trgovini.

Organizacija Manufactured Imports and Home Promotion Organisation (Mipro), Centar za industrijsku suradnju EU-a i Japana, dobre su kontaktne točke za sve proizvođače iz EU-a.

Japanska organizacija za vanjsku trgovinu (JETRO) također ima platformu za usklađivanje međunarodnog poslovanja, na kojoj japanski i strani prodavatelji i kupci mogu slati obavijesti.

Objašnjenje važnosti uloge društava za trgovanje

Trgovačka društva imaju važnu ulogu u prodaji uvezene robe u Japanu i djeluju kao veze između stranih proizvođača i japanskih kupaca te obrnuto.

Uloga trgovinskih društava uključuje, među ostalim,

  • utvrđivanje potražnje
  • pomoć u pregovorima između proizvođača i kupaca
  • dovršetak postupaka uvoza/izvoza. 

Trgovačka društva mogu pomoći pri utvrđivanju potražnje i/ili lokalnih partnera u Japanu i

  • opća trgovačka društva koja se bave gotovo svima
  • specijalizirana trgovačka društva koja se bave samo određenim proizvodima (npr. proizvodi od čelika, prehrambeni proizvodi itd.).

Poveznice i kontakti

Web-mjesto Glavne uprave za trgovinu

Centar za industrijsku suradnju EU-a i Japana

Delegacija Europske unije u Japanu

Cjeloviti tekst sporazuma

Podijelite ovu stranicu:

Brze poveznice

  1. News

Najčešća pitanja

  1. Kada se tarifa odnosi na težinu, je li ona bruto težina ili neto masa?
  2. Kako mogu pronaći uvoznu carinu koja se primjenjuje na moj proizvod?
  3. Ako želim prodati svoj proizvod u nekoliko država članica EU-a, postoje li uvozne pristojbe za svaki put kada moj proizvod uđe u drugu državu?
  4. Mogu li dobiti popis proizvoda za koje se naplaćuje uvozna carina od 0 %?
  5. Primjenjuju li se trošarine na razini EU-a ili na nacionalnoj razini?
  6. Kako se PDV naplaćuje u EU-u?
  7. Kako mogu dobiti odobrenje za izvoz ribe u EU?
  8. Mora li hrana koja se izvozi u EU dolaziti iz objekta koji je odobren u EU-u?