Sporazum o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana

Sporazum o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana stupio je na snagu 1. veljače 2019. Poduzeća iz EU-a već svake godine u Japan izvoze robu u vrijednosti većoj od 58 milijardi EUR i usluge u vrijednosti od 28 milijardi EUR. Sporazumom o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana smanjuju se prepreke trgovini s kojima se europska poduzeća suočavaju pri izvozu u Japan te im se pomaže da se bolje natječu na tom tržištu.

Ukratko o dogovoru

Sporazum o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana stupio je na snagu 1. veljače 2019.

Koje su koristi za vaše poduzeće?

Trgovinski sporazum s Japanom

  • uklanjaju se carine i druge prepreke trgovini te poduzećima s obje strane olakšava uvoz i izvoz
  • osigurava otvorenost tržišta usluga, posebno financijskih usluga, telekomunikacija i prometa
  • jamči nediskriminirajuće postupanje prema poduzećima iz EU-a koja posluju na tržištima javne nabave
  • poboljšava se zaštita prava intelektualnog vlasništva u Japanu, kao i zaštita visokokvalitetnih europskih poljoprivrednih proizvoda, tzv. oznaka zemljopisnog podrijetla
  • poduzeća obiju strana štede znatne količine novca i vrijeme kada trguju robom na bilateralnoj razini
  • pruža pojačanu potporu manjim poduzećima koja su nerazmjerno pogođena trgovinskim preprekama

 

Japan je već četvrto najveće tržište EU-a za izvoz poljoprivrednih proizvoda. Poboljšat će se pristup tržištu za mnoge europske proizvode, posebno za

Pročitajte cjeloviti tekst trgovinskog sporazuma s Japanom.

Tarife

Sporazumom se ukida velika većina carina koje su platila europska i japanska poduzeća.

Stupanjem na snagu sporazuma ukinuto je 99 % tarifnih stavki EU-a i 97 % japanskih tarifnih stavki. Carinske kvote ili smanjenja carina još nisu ukinute.

Kako biste provjerili tarife za svoj proizvod, morate znati oznaku proizvoda, koja se temelji na oznaci Harmoniziranog sustava (HS) HS2017, za europske i japanske oznake.


Svoju šifru proizvoda možete pronaći na stranici Moja pomoćnica za trgovinu

Možete provjeriti i japansku statističku oznaku za uvoz.

Sporazumom se japansko tržište otvara za, primjerice, izvoz poljoprivrednih proizvoda iz EU-a.

  • carine na mnoge sireve kao što su Gouda i Cheddar s vremenom će se ukinuti.
  • utvrđuje se bescarinska kvota za svježe sireve (kao što su Mozzarella i Feta)
  • carine na izvoz vina nestale su nakon stupanja na snagu
  • kad je riječ o govedini, izvoznici iz EU-a imat će koristi od snižene carine
  • na svinjetinu i dalje su niske carine na izvoz svježeg mesa u Japan, a sporazumom su u potpunosti ukinute carine na prerađeno meso.

Rasporedi ukidanja carina

Carine za veliku većinu proizvoda odmah se ukidaju nakon stupanja na snagu sporazuma ili postupno slijede raspored ukidanja carina.

Polazna točka ukidanja ili smanjenja carina je „osnovna stopa”, a smanjenja se ostvaruju na toj osnovnoj stopi. S pomoću carinske tarifne oznake proizvoda moći ćete pronaći sniženje koje se primjenjuje na osnovnu stopu vašeg proizvoda.

  • opće napomene za lakše čitanje rasporeda ukidanja carina u EU-u i Japanu
Uvoz iz Japana
Izvoz u Japan

Carinske kvote (TRQ)

Carinske kvote primjenjuju se i na određene proizvode. To su određene količine robe koje će imati pravo na povlašteno tarifno postupanje u određenom vremenskom okviru.

  • postoji dvadeset i pet japanskih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda s carinskim kvotama
  • carinske kvote za Japan
  • Japansko Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (MAFF) pruža informacije o zahtjevu i raspodjeli carinskih kvota za svaku tarifnu stavku, kao što su šećer, proizvodi od pšenice, mliječni proizvodi i druga hrana (uključujući slastice i određene čokolade) u okviru SGP-a između EU-a i Japana (japanski).

Kad je riječ o mliječnim proizvodima, carinske kvote i prikupljanje pristojbi dodjeljuju se u okviru suradnje u sektoru poljoprivrede i stočarstva (ALIC).

Uvoz određenih mliječnih proizvoda (npr. maslaca i sirutke) u okviru carinske kvote podliježe državnom trgovinskom sustavu.

Informacijski listovi Centra za industrijsku suradnju EU-a i Japana (poslovanje u EU-u u Japanu)

Neki morski proizvodi podliježu uvoznim kvotama, a uvoznici su obvezni primjenjivati te kvote.

Više informacija o primjeni i dodjeli carinske kvote u Japanu.

Japanski sustav baze podataka za prevođenje zakonodavstva koji je dostavilo Ministarstvo pravosuđa, Japan.

Zaštitne mjere

Trgovinskim sporazumom između EU-a i Japana predviđene su i bilateralne zaštitne mjere. Cilj je „zaštitne” mjere (tj. privremenog ograničavanja uvoza proizvoda) zaštititi određenu domaću industriju od povećanja uvoza bilo kojeg proizvoda koji uzrokuje ili prijeti nanošenjem ozbiljne štete industriji. U tom se sporazumu poljoprivredne zaštitne mjere upotrebljavaju za zaštitu određenih proizvoda od takvih porasta uvoza.

Proizvodi iz EU-a na koje se primjenjuju te mjere su:

  • govedina i svinjetina (uključujući prerađenu svinjetinu)
  • koncentrat bjelančevina sirutke (WPC), sirutka u prahu
  • svježe naranče
  • trkaće konje

Pogledajte popis poljoprivrednih zaštitnih mjera.

 

Moj asistent za trgovinu pruža vam detaljne informacije o tarifama, mjerama koje se primjenjuju na vaš proizvod i tržište te prikazuje raspored ukidanja carina za odgovarajuće tarifne stavke.

 

Pravila o podrijetlu

Kako biste ispunili uvjete za povlašteno postupanje, vaš proizvod morat će ispunjavati pravila o podrijetlu u skladu sa sporazumom. Provjerite interaktivni „Alatza samoprocjenu pravila o podrijetlu (ROSA)” u odjeljku Moji trgovinski asistent kako biste ocijenili ispunjava li vaš proizvod pravila o podrijetlu i kako pripremiti točne dokumente.

Opće informacije o pravilima o podrijetlu i postupcima u vezi s podrijetlom nalaze se u ovom odjeljku.

Podrijetlo je „gospodarska pripadnost” robe kojom se trguje. Ako ste novi u vezi s temom, u odjeljku o robi možete pronaći uvod u glavne koncepte.

Pravila o podrijetlu

Gdje mogu pronaći pravila o podrijetlu?

Pravila o podrijetlu utvrđena su u poglavlju 3. o pravilima o podrijetlu Sporazuma o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana (SL L 330, 27.12.2018., str. 21.).

Je li moj proizvod podrijetlom iz EU-a ili Japana?

Kako bi vaš proizvod ispunjavao uvjete za nižu ili nultu povlaštenu carinu u skladu sa Sporazumom o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana, mora biti podrijetlom iz EU-a ili Japana.

Proizvod „podrijetlom” iz EU-a ili Japana, ako jest

Proizvod također mora ispunjavati sve druge primjenjive zahtjeve navedene u poglavlju (na primjer, nedovoljna obrada ili prerada, pravilo o neizmijenjenosti). Postoje i neke dodatne fleksibilnosti koje će vam pomoći u usklađivanju s pravilima za određene proizvode (na primjer, tolerancija ili kumulacija).

 

Primjeri glavnih vrsta pravila za određene proizvode u trgovinskim sporazumima EU-a

  • pravilo o dodanoj vrijednosti – vrijednost svih materijala bez podrijetla u proizvodu ne smije premašiti određeni postotak njegove cijene franko tvornica
  • promjena razvrstavanja u carinsku tarifu – proizvodni postupak dovodi do promjene razvrstavanja u carinsku tarifu materijala bez podrijetla i gotovog proizvoda – na primjer proizvodnja papira (poglavlje 48. Harmoniziranog sustava) od celuloze bez podrijetla (Harmonizirani sustav, poglavlje 47.).
  • posebni postupci – potreban je poseban proizvodni postupak, na primjer predenje vlakana u pređu – takva se pravila uglavnom primjenjuju u tekstilnom sektoru odjeće i kemijskom sektoru

Savjeti za usklađivanje s pravilima za određene proizvode

Sporazumom se omogućuje dodatna fleksibilnost kako bi vam se pomoglo u usklađivanju s pravilima za određene proizvode, kao što su tolerancija ili kumulacija.

Dopušteno odstupanje
  • pravilom o dopuštenim odstupanjima proizvođaču se dopušta upotreba materijala bez podrijetla koji su obično zabranjeni pravilom za određeni proizvod pod uvjetom da njihova vrijednost ne predstavlja više od 10 % cijene proizvoda franko tvornica ili cijene proizvoda franko brod.
  • to se odstupanje ne može upotrijebiti za premašivanje bilo kojeg praga maksimalne vrijednosti za materijale bez podrijetla navedene u pravilima za pojedine proizvode.
  • međutim, a to je posebnost u sporazumu između EU-a i Japana, to se odstupanje može upotrijebiti u slučajevima u kojima masa materijala bez podrijetla premašuje prag mase predviđen pravilima za pojedine proizvode, pod uvjetom da vrijednost tih materijala ne premašuje 10 % cijene gotovog proizvoda franko tvornica – iznad te vrijednosti od 10 %, ti materijali moraju biti podrijetlom iz EU-a ili Japana.
  • posebna odstupanja primjenjuju se na tekstil i odjeću razvrstanu u poglavlja 50. do 63. Harmoniziranog sustava, koji su uključeni u napomene od 6. do 8. Priloga 3.-A Uvodne napomene o pravilima o podrijetlu za određeneproizvode.
Kumulacija

Sporazumom o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana predviđena su dva načina kumuliranja podrijetla

  • bilateralna kumulacija – materijali podrijetlom iz Japana mogu se računati kao materijali podrijetlom iz EU-a (i obrnuto) ako se upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda u EU-u
  • puna kumulacija – obrada ili prerada obavljena na materijalima bez podrijetla u EU-u ili Japanu može se računati kao proizvod s podrijetlom kako bi se pomoglo u usklađivanju s pravilom za određene proizvode (drugim riječima, prerada obavljena u Japanu može se smatrati kvalificiranim postupcima u EU-u, bez obzira na to je li prerada dovoljna za stjecanje statusa proizvoda s podrijetlom samim materijalima (i obratno)

Ostali zahtjevi

Vaš proizvod mora ispunjavati i sve druge primjenjive zahtjeve navedene u poglavlju o pravilima o podrijetlu, kao što su nedovoljna obrada ili prerada ili pravilo o neizmijenjenosti.

Pravilo o neizmijenjenosti

Proizvodi s podrijetlom moraju se prevoziti iz EU-a u Japan (i obrnuto) bez daljnje prerade u trećoj zemlji.

Neke se radnje mogu provesti u trećoj zemlji ako proizvodi ostanu pod carinskim nadzorom, kao što su:

  • dodavanje ili stavljanje oznaka, etiketa, plombi ili bilo kakve dokumentacije kako bi se osigurala usklađenost s posebnim domaćim zahtjevima zemlje uvoznice
  • konzerviranje proizvoda u dobrom stanju
  • skladištenje
  • pošiljke za razdvajanje pošiljaka

Carinska tijela mogu zatražiti dokaze o poštovanju pravila, kao što su:

  • ugovorne isprave o prijevozu kao što su teretnice
  • činjenični ili konkretni dokazi koji se temelje na označivanju ili numeriranju pakiranja
  • svi dokazi povezani sa samom robom

Povrat carine

U okviru SGP-a između EU-a i Japana moguće je dobiti povrat na prethodno plaćene carine na materijale bez podrijetla koji se upotrebljavaju za proizvodnju proizvoda koji se izvozi po povlaštenoj tarifi.

Postupci u vezis podrijetlom

Izvoznici i uvoznici moraju slijediti postupke u vezi s podrijetlom. Postupci su utvrđeni u odjeljku B poglavlja 3. o pravilima o podrijetlu sporazuma. U njima se, na primjer, pojašnjava kako deklarirati podrijetlo proizvoda, kako zatražiti povlastice ili kako carinska tijela mogu provjeriti podrijetlo proizvoda.

Kako zatražiti povlaštenu tarifu 

Uvoznici mogu zatražiti povlašteno tarifno postupanje na temelju

  • tvrdnje o podrijetlu koju je dostavio izvoznik ili
  • izjava o podrijetlu koja se temelji na „znanju uvoznika”

Za više pojedinosti posjetite

Tvrdnja o podrijetlu

Osobna izjava izvoznika

Izvoznici mogu sami izjaviti da je njihov proizvod podrijetlom iz EU-a ili Japana dostavljanjem tvrdnje o podrijetlu.

U EU-u to mogu učiniti

  • izvoznik registriran u sustavu registriranih izvoznika (REX)i isti broj REX-a mogu se upotrebljavati i za neke druge sporazume EU-a o povlaštenoj trgovini (npr. trgovinski sporazum EU-a s Kanadom).
  • bilo kojeg izvoznika pod uvjetom da ukupna vrijednost pošiljke ne premašuje 6 000 EUR

U Japanu to mogu učiniti

  • izvoznik kojem je dodijeljen japanski poslovni broj

Što bi trebala sadržavati tvrdnja o podrijetlu?

  • izjava o podrijetlu trebala bi biti navedena na računu ili bilo kojoj komercijalnoj ispravi kojom se identificira proizvod.
  • tekst izjave o podrijetlu može se sastaviti na bilo kojem službenom jeziku EU-a i na japanskom jeziku te se nalazi u Prilogu 3.-D, zemlja uvoznica ne mora zahtijevati da uvoznik dostavi prijevod tvrdnje o podrijetlu.
  • izvoznici moraju oznakom navesti kriterije podrijetla upotrijebljene u svojoj tvrdnji o podrijetlu (vidjeti Prilog 3.-D.)

Podnošenje i valjanost

  • tvrdnja o podrijetlu vrijedi 12 mjeseci od datuma njezina sastavljanja.
  • obično se izjava o podrijetlu odnosi na jednu pošiljku, ali može obuhvaćati i više pošiljaka istovjetnih proizvoda tijekom razdoblja od najviše 12 mjeseci. 

Dodatna objašnjenja navode se usmjernicama SGP-a između EU-a i Japana o izjavi o podrijetlu za višestruke pošiljke istovjetnih proizvoda.

Znanje uvoznika
  • uvoznici mogu zatražiti povlaštene tarife na temelju vlastitog znanja o podrijetlu uvezenih proizvoda – one se mogu temeljiti na popratnim dokumentima ili evidencijama koje je dostavio izvoznik ili proizvođač proizvoda, a koje uvoznik posjeduje. Dodatne smjernice o znanju uvoznika navedene su u smjernicama Sporazuma o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana
  • budući da uvoznik podnosi zahtjev na temelju vlastitog znanja, ne upotrebljava se tvrdnja o podrijetlu i nijedan izvoznik ili proizvođač ne mora biti identificiran niti poduzeti bilo kakvu radnju u vezi s povlaštenim podrijetlom robe u stranci izvoznici.
  • uvoznik koji upotrebljava „znanje uvoznika” ne mora se registrirati u bazi podataka REX.

Provjera podrijetla

Carinska tijela mogu provjeriti je li uvezeni proizvod doista s podrijetlom ili ispunjava li druge zahtjeve u pogledu podrijetla. Provjera se temelji na

  • administrativna suradnja između carinskih tijela stranaka uvoznica i izvoznica
  • provjere koje provode lokalne carine – posjeti stranke uvoznice izvozniku nisu dopušteni
  • nadležna tijela stranke uvoznice utvrđuju podrijetlo i obavješćuju nadležna tijela stranke uvoznice o rezultatima

Zahtjevi u pogledu proizvoda 

Tehnička pravila uključuju tehničke propise, norme i postupke ocjenjivanja sukladnosti. Tim se pravilima utvrđuju posebne tehničke značajke koje bi vaš proizvod trebao imati, kao što su dizajn, označivanje, pakiranje, funkcionalnost ili učinkovitost te su važna jer se njima osigurava postizanje važnih ciljeva javne politike, kao što su zaštita zdravlja ljudi ili sigurnost okoliša.

Ti zahtjevi mogu biti povezani s pitanjima kao što su:

  • Tehnička pravila i zahtjevi
  • Zdravstvena i sigurnosna pravila i zahtjevi, SPS
  • Propisi o zaštiti okoliša koji se primjenjuju na uvezenu robu.

Morate se pridržavati tih pravila kako bi se vaši proizvodi mogli ocijeniti kako bi se utvrdilo jesu li u skladu s potrebnim tehničkim standardima.

 

Kako biste saznali više o pravilima i zahtjevima koji se primjenjuju na vaš proizvod, posjetite Moji asistent za trgovinu i unesite svoj naziv ili šifru proizvoda.

Zaviše pojedinosti o zahtjevima za proizvod i relevantne poveznice možete provjeriti kategorije proizvoda u nastavku.

Sanitarne i fitosanitarne (SPS) mjere (npr. zakoni, propisi, standardi) mjere su za zaštitu ljudi, životinja i biljaka od bolesti, štetnih organizama ili kontaminanata.

Njima se osigurava da su prehrambeni proizvodi koji se stavljaju na tržište, uključujući uvoz iz zemalja izvan EU-a, sigurni za potrošače.

Više informacija o sanitarnim i fitosanitarnim mjerama EU-a i Japana možete pronaći ovdje.

Japan, kao i EU, ima standarde za sigurnost hrane koji su među najvišima u svijetu. Tako, primjerice, Japan ne dopušta upotrebu hormona rasta u proizvodnji govedine, a japanski potrošači propise o kontroli genetski modificiranih organizama smatraju vrlo važnima.

Svi proizvodi uvezeni iz Japana moraju biti u skladu sa standardima EU-a. To uključuje zabranu EU-a za govedinu tretiranu hormonima i pravila o upotrebi antibiotika.

Nadalje, sav uvoz proizvoda životinjskog podrijetla u EU iz Japana mora biti popraćen veterinarskim certifikatom.

Taj certifikat može izdati samo nadležno tijelo u Japanu koje je Komisija službeno priznala kao tijelo za utvrđivanje usklađenosti s uvoznim zahtjevima EU-a.

Trgovinski sporazum pomaže osigurati da vaši proizvodi ne budu spriječeni u ulasku na japansko tržište zbog neopravdanih sanitarnih i fitosanitarnih trgovinskih prepreka te se pomaže u pojednostavnjenju i ubrzavanju postupaka za odobravanje izvoza hrane u Japan.

Ako uvozite iz Japana u EU, ovdje možete saznati više o sanitarnim i fitosanitarnim zahtjevima.

 

Pronađite posebna pravila i zahtjeve za svoj proizvod na stranici Moja pomoćnica za trgovinu.

Tehničke prepreke trgovini

Iako su tehnička pravila važna, ponekad mogu djelovati kao prepreka međunarodnoj trgovini i stoga mogu biti znatno opterećenje za vas kao izvoznika.

  • ako mislite da se suočavate s trgovinskom preprekom koja usporava vaše poslovanje ili sprječava vaš izvoz, možete nam reći
  • s pomoću internetskog obrasca izvijestite o tome što zaustavljate izvoz u Japan, a EU će analizirati vašu situaciju i poduzeti odgovarajuće mjere

Obratite nam se

Isprave i postupci carinjenja

Carinjenje obično uključuje provjere

  • carine koje je potrebno platiti
  • točan opis robe, njezino podrijetlo i vrijednost
  • mjere sigurnosti i zaštite (krijumčarenje, droge, cigarete, oružje, krivotvoreni proizvodi, borba protiv terorizma)
  • usklađenost s posebnim zakonodavstvom, kao što su zakonodavstvo u području okoliša, zdravstveni zahtjevi, veterinarski, fitosanitarni propisi i propisi o kvaliteti

Sporazumom između EU-a i Japana osiguravaju se učinkovitiji carinski postupci za olakšavanje trgovine i smanjenje troškova za poduzeća.

Dokumenti

Možete pogledati detaljne upute za svaki korak u kojima se opisuju različite vrste dokumenata koje trebate pripremiti za carinjenje svojih proizvoda.

Ovisno o vašem proizvodu, carinska tijela mogu zahtijevati sve ili neke elemente navedene u nastavku.

  • trgovački račun (utvrđivao posebne zahtjeve u pogledu oblika i sadržaja u odjeljku My Trade Assistant)
  • Teretnica ili zračni tovarni list
  • popis pakiranja, vozarina i potvrde o osiguranju (u nekim slučajevima potrebne)
  • uvozne dozvole za određenu robu
  • certifikati o vašem proizvodu u skladu su s obveznim propisima o proizvodima, kao što su zdravstveni i sigurnosni zahtjevi, označivanje i pakiranje
  • dokaz o podrijetlu – izjava o podrijetlu

Radi veće sigurnosti možete unaprijed zatražiti obvezujuće tarifne informacije i/ili obvezujuće informacije o podrijetlu.

 

Za detaljne informacije o ispravama koje morate predočiti za carinjenje svojeg proizvoda posjetite Moji trgovinski asistent.

Japanska carinska uprava dostavlja informacije o japanskim carinskim postupcima, uključujući potrebne isprave

UJapanu se nalazi i devet različitih carinskih jurisdikcija, a možda će biti korisno kontaktirati one koje su za vas relevantne kako bi se carinski postupak pojednostavnio za vaš proizvod.

Postupci

Za opis načina dokazivanja podrijetla vaših proizvoda za podnošenje zahtjeva za povlaštenu tarifu i pravila koja se odnose na provjeru podrijetla koju provode carinska tijela vidjeti prethodni odjeljak o pravilima o podrijetlu.

Za opće informacije o carinskim postupcima za uvoz i izvoz posjetite internetske stranice Glavne uprave za oporezivanje i carinsku uniju.

Intelektualno vlasništvo i oznake zemljopisnog podrijetla

Sporazumom o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana predviđena je bolja zaštita prava intelektualnog vlasništva za europska poduzeća koja izvoze inovativne, umjetničke, različite i visokokvalitetne proizvode u Japan. Obveze su pojačane i uključuju odredbe o zaštiti poslovnih tajni, žigova, zaštite autorskih prava, patenata, minimalnih zajedničkih pravila za regulatorna ispitivanja zaštite podataka za farmaceutske proizvode i odredbe o provedbi u građanskim stvarima.

Sporazumom se priznaje poseban status i pruža zaštita na japanskom tržištu za više od 200 europskih poljoprivrednih proizvoda određenog europskog zemljopisnog podrijetla, poznatog kao oznake zemljopisnog podrijetla. Vlasnici bilateralno dogovorenih oznaka zemljopisnog podrijetla u poljoprivrednom sektoru, sektoru hrane i pića uživaju zaštitu od krivotvorenja. Popis zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla u EU-u i Japanu nalazi se u Prilogu 14.-B SGP-u.

Patenti

Sporazumom o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana potvrđuje se da će te dvije strane surađivati kako bi se održala jača zaštita patenata.

U skladu sa sporazumom i EU i Japan obvezali su se odobriti produljenje trajanja patentne zaštite farmaceutskih proizvoda i poljoprivrednih kemijskih proizvoda. Više informacija o patentima u Japanu, među ostalim o postupcima prijave i ispitivanja, potražite u Japanskom uredu za patente.

Ostala pitanja intelektualnog vlasništva

Japanski patentni ured pruža pregled korisnih modela, dizajna, žigova i autorskih prava.

Ministarstvo gospodarstva objašnjava i provedbu vaših prava intelektualnog vlasništva.

Usluge

Sporazumom se poduzećima iz EU-a i Japana olakšava pružanje usluga, a zaposlenicima poduzeća nudi veća mobilnost kako bi mogli obavljati svoj posao na licu mjesta.

Privremeno kretanje osoblja trgovačkog društva 

Prilog 8.-C: Dogovor o kretanju fizičkih osoba u poslovne svrhe

Sporazumom su predviđene određene obveze u pogledu ulaska i privremenog boravka fizičkih osoba u poglavlju 8. odjeljku D.

Rasporedom za Europsku uniju i Japan u Prilogu III. Prilogu 8.-B propisuju se određene rezerve i daljnje odredbe u pogledu poslovnih posjetitelja u svrhu osnivanja poslovne jedinice, osoba premještenih unutar društva, ulagatelja i poslovnih posjetitelja u kratkoročnom posjetu. Prilog III. Prilogu 8.-B dostupan je na sljedećim poveznicama:

Određene rezerve, ograničenja i dodatne odredbe u pogledu ugovornih pružatelja usluga i samostalnih djelatnika propisane su u rasporedu za Europsku uniju i Japan u Prilogu IV. Prilogu 8.-B. Prilog IV. Prilogu 8.-B dostupan je na sljedećim poveznicama:

SGP sadržava niz odredaba koje se horizontalno primjenjuju na svu trgovinu uslugama, kao što je odredba kojom se potvrđuje pravo stranaka na reguliranje usluga. Sporazumom o gospodarskom partnerstvu potvrđuje se pravo nadležnih tijela da javne usluge drže javnima te se njime neće prisiliti vlade da privatiziraju ili dereguliraju javne usluge, primjerice u sektorima zdravstva, obrazovanja i vode.

Dogovorene su posebne obveze u sektorima, kao što su:

  • poštanske i kurirske službe
  • telekomunikacije
  • usluge pomorskog prijevoza
  • financijske usluge

U pogledu obveza u pogledu prekogranične trgovine uslugama vidjeti odjeljak C poglavlja 8. Sporazuma.

Kretanje kvalificiranog osoblja

Opće informacije o vizama
Ograničenja poslovne djelatnosti ugovornih pružatelja usluga i samostalnih djelatnika u Japanu

Kad je riječ o nekim uslugama, opseg poslovnih djelatnosti ograničen je na način propisan u Dodatku IV. „Ograničenja poslovnih djelatnosti ugovornih pružatelja usluga i neovisnih stručnjaka u Japanu” Prilogu 8.-B „Rasporedi za poglavlje 8.” sporazumu.

Upravljanje ljudskim resursima

U Japanu postoje brojni zakoni o radu koji se odnose na zaštitu radnika. Ti se zakoni o radu u načelu primjenjuju na sva radna mjesta u Japanu, neovisno o tome je li poslodavac japanski ili strani poslodavac ili je li društvo inozemno ili je osnovano u Japanu. Uredba o tim zakonima primjenjuje se i na strane radnike u Japanu sve dok strani radnici odgovaraju pravnoj definiciji radnika u skladu s tim zakonima.

Opće informacije o cjelokupnom sustavu radnog prava u Japanu u vezi s upravljanjem ljudskim resursima mogu se dobiti na internetskim stranicama navedenima u sljedećim naslovima:

Opće informacije o upravljanju ljudskim resursima
Pravila koja treba navesti u slučaju zapošljavanja u inozemstvu
Informacije o glavnim propisima o radu

Telekomunikacijske i računalne informacijske usluge

U Japanu

  • telekomunikacije su u Zakonu o telekomunikacijama široko definirane kao „odašiljanje, ponovno polaganje ili prijamni kodovi, zvukovi ili slike kabelskim, radijskim ili bilo kojim drugim elektromagnetskim oblikom”.
  • telekomunikacijska usluga definirana je kao „posrednička komunikacija drugih osoba uporabom telekomunikacijske opreme ili na drugi način pružanjem telekomunikacijske opreme za komunikaciju drugih osoba”, i
  • telekomunikacijska djelatnost tada se definira kao „poslovna djelatnost u kojoj pružatelj usluga pruža telekomunikacijske usluge kako bi zadovoljio potrebe drugih, osim pružanja usluge radiodifuzije u skladu sa Zakonom o radiodifuziji”.

Priručnik za ulazak na tržište japanskog telekomunikacijskog poslovanja – dostupan samo na japanskom jeziku – koji je općenito obuhvaćen definicijom „telekomunikacijskog poslovanja” i stoga zahtijeva obavješćivanje ili registraciju.

Ulazak na japansko tržište
  • Ministarstvo unutarnjih poslova i komunikacija: Priručnik za ulazak na tržište japanskih telekomunikacijskih poduzeća, lipanj 2016. (engleski). Imajte na umu da verzija na engleskom jeziku možda nije ažurirana. Osim toga, dodatni materijali (uključujući, među ostalim, primjere u kojima se navodi primjenjuje li se obveza obavješćivanja na određena poduzeća) dostupni su samo u japanskoj verziji iz svibnja 2019. i njezinoj dopuni iz listopada 2019.
  • Ovdje su dostupni i sljedeći priručnici i smjernice:
    • Priručnik za ulazak na tržište općeg poslovanja kabelskog emitiranja (engleski);
    • Priručnik za izgradnju mreža telekomunikacijskih prijevoznika (engleski); i
    • Smjernice za uporabu Poljaka, kanala, cijevi i sličnih objekata u vlasništvu javnih komunalnih službi (engleski).
Pooštravanje propisa koji se primjenjuju na strana ulaganja u sektoru informacijske tehnologije

Dodana su poduzeća za koja je potrebno podnijeti prethodnu obavijest u pogleduizravnih izravnih ulaganja (METI, engleski) – poduzeća povezana s IT-om dodana su industrijama koje podliježu obvezi prethodne prijave u pogledu ulaznih izravnih ulaganja.

Javna nabava

Nacionalne, regionalne i općinske vlade Japana i EU-a svake godine kupuju ili nabavljaju robu i usluge u vrijednosti od milijardi eura od privatnih poduzeća. Objavljuju ugovore o javnoj nabavi ili natječaje za koje se poduzeća potom nadmeću.

SGP-om se proširuje pristup ugovorima o javnoj nabavi i otvaraju nova tržišta za poduzeća obiju strana.

EU i Japan postigli su dogovor o pravilima koja

  • zabraniti s jedne strane nepoštenu diskriminaciju ponuditelja s druge strane
  • povećanje transparentnosti u natječajima za ugovore o javnoj nabavi kako bi se osiguralo da su poduzeća svjesna mogućnosti na obje strane
  • maksimalno povećati mogućnosti sudjelovanja poduzeća iz EU-a u javnim natječajima u Japanu na svim razinama vlasti – nacionalnoj, regionalnoj i općinskoj

Povećanim pristupom poduzeća iz EU-a ugovorima koji se objavljuju u Japanu obuhvaćeni su sektori kao što su

  • željeznice
  • bolnice
  • akademske institucije
  • distribucija električne energije

Više informacija

Ulaganje

Sporazumom se promiču ulaganja između EU-a i Japana te se ponovno potvrđuje pravo svake strane da regulira legitimne ciljeve politike dogovorene na neiscrpnom popisu. U tijeku su bilateralni pregovori o sklapanju mogućeg sporazuma o zaštiti ulaganja.

Kad je riječ o prekograničnoj trgovini uslugama i liberalizaciji ulaganja, Sporazumom o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana usvojen je sustav negativnih popisa u kojem se navode postojeće i buduće neusklađene mjere koje treba rezervirati, a istodobno se u načelu liberalizira sva prekogranična trgovina uslugama i područja ulaganja.

U pogledu obveza u pogledu liberalizacije ulaganja vidjeti odjeljak B poglavlja 8. Sporazuma. 

U pogledu rezervi za postojeće mjere Europske unije i Japana vidjeti raspored Europske unije i raspored Japana iz Priloga I. Prilogu 8.-B Sporazumu, koji je dostupan na sljedećim poveznicama:

U pogledu rezervi za buduće mjere Europske unije i Japana vidjeti raspored Europske unije i raspored Japana iz Priloga II. Prilogu 8.-B, koji su dostupni na sljedećim poveznicama:

Kad je riječ o kretanju ulagatelja u poslovne svrhe, vidjeti prethodni odjeljak o uslugama.

Kako osnovati poduzeće u Japanu

Pregled osnivanja poduzeća u Japanu
Potrebni obrasci

Ograničenja izravnih stranih ulaganja u Japan

Pregled postupaka na temelju Zakona o deviznom poslovanju i stranoj trgovini

Pregled Zakona o deviznom poslovanju i stranoj trgovini te sustava obavješćivanja (japanski)

Zakon o deviznom poslovanju i stranoj trgovini (engleski i japanski). Međutim, imajte na umu da prijevod na engleski jezik nije uvijek ažuriran. Najnovije informacije dostupne su u japanskoj verziji.

 

Objašnjenje područja primjene Zakona o deviznom poslovanju i stranoj trgovini

U skladu s člankom 26. stavkom 1. Zakona o deviznom poslovanju i stranoj trgovini („FEFTA”), „strani ulagač” znači bilo koja od sljedećih osoba koje izravno ulažu itd. navedene u stavkama članka 26. stavka 2. FEFTA-e ili određeno stjecanje definirano u članku 26. stavku 3. FEFTA-e:
i. fizička osoba koja nema boravište u Japanu;
ii. subjekt osnovan u skladu sa stranim pravom ili koji ima glavni ured u stranoj zemlji;
ii. japansko trgovačko društvo u kojem zbroj glasačkih prava koje izravno ili neizravno imaju osobe navedene u podtočkama i. i/ili ii., izravno ili neizravno putem propisanog društva, iznosi 50 % ili više od ukupnih glasačkih prava; ili
iv. japanski subjekt u kojem osobe navedene u prethodnoj točki i. čine većinu svih službenika trgovačkog društva ili većinu službenika koji imaju predstavničku ovlast.

Djelatnosti u kojima su potrebne prethodne obavijesti
Obrasci za prijavu

Ispravan obrazac koji će se koristiti ovisit će o sredstvima ulaganja.

Vladini poticaji za promicanje izravnih stranih ulaganja u Japan

Institucije za istrage i savjetovanje

Ured za ulaganje u Japan

Svako od relevantnih ministarstava i agencija ima Ured za ulaganje u Japan (engleski), koji odgovara na sljedeće mjere potencijalnih ulagača

Ulaganje u dežurnu liniju za Japan
  • JETRO-ov centar za potporu stranim poduzećima i stranim poduzećima koja namjeravaju ulagati u Japan. Usluge su dostupne i na jezicima koji nisu japanski: Ulaže Japan Hotline (engleski)
Ostale korisne poveznice

MSP-ovi

Sporazum između EU-a i Japana sadržava posebno poglavlje o malim i srednjim poduzećima (MSP) u kojem se navodi da stranke pružaju informacije o međusobnom pristupu tržištu.

Internetske stranice EU-a za potporu MSP-ovima iz EU-a koji izvoze u Japan

Japanska internetska stranica za potporu MSP-ovima iz EU-a koji izvoze u Japan

Na tim internetskim stranicama namijenjenima europskim MSP-ovima nalaze se poveznice na nadležna tijela o određenim trgovinskim pitanjima i baza podataka koja se može pretraživati prema carinskoj tarifnoj oznaci kako bi se dobile informacije o pristupu tržištu za japansko tržište.

Distribucijski kanal

Uspostava praktičnog distribucijskog kanala ključna je za dovođenje proizvoda u japanske police i trgovce na malo. Potrebno je osigurati japanske nacionalne i lokalne distributere, posebno kako bi se prevladale jezične, tehničke i logističke prepreke trgovini.

Proizvođačka organizacija za uvoz i domaća promocija ( Mipro), Centar za industrijsku suradnju EU-a i Japana, dobra su početna kontaktna točka za sve proizvođače iz EU-a.

Japanska organizacija za vanjsku trgovinu (JETRO) također ima platformu za povezivanje međunarodnog poslovanja, na kojoj japanski i strani prodavatelji i kupci mogu slati obavijesti.

Objašnjenje važnosti uloge trgovačkih društava

Trgovačka društva imaju važnu ulogu u prodaji uvezene robe u Japanu jer djeluju kao veza između stranih proizvođača i japanskih kupaca i obrnuto.

Uloga trgovačkih društava uključuje, među ostalim,

  • utvrđivanje potražnje
  • pomoć u pregovorima između proizvođača i kupaca
  • dovršavanje postupaka uvoza/izvoza. 

Trgovačka društva mogu pomoći u utvrđivanju potražnje i/ili lokalnih partnera u Japanu te mogu biti

  • opća trgovačka društva, koja se bave gotovo svima
  • specijalizirana trgovačka društva koja se bave samo određenim proizvodima (npr. proizvodi od čelika, prehrambeni proizvodi itd.).

Poveznice i kontakti

Internetske stranice Glavne uprave za trgovinu

Centar za industrijsku suradnju EU-a i Japana

Delegacija Europske unije u Japanu

Cjeloviti tekst sporazuma

Podijelite ovu stranicu:

Brze poveznice

  1. News
  2. Useful links

Najčešća pitanja

  1. Kada se tarifa odnosi na težinu, je li ona bruto težina ili neto masa?
  2. Kako mogu pronaći uvoznu carinu koja se primjenjuje na moj proizvod?
  3. Ako želim prodati svoj proizvod u nekoliko država članica EU-a, postoje li uvozne pristojbe za svaki put kada moj proizvod uđe u drugu državu?
  4. Mogu li dobiti popis proizvoda za koje se naplaćuje uvozna carina od 0%?
  5. Primjenjuju li se trošarine na razini EU-a ili na nacionalnoj razini?
  6. Kako se PDV naplaćuje u EU-u?
  7. Mora li hrana koja se izvozi u EU dolaziti iz objekta koji je odobrio EU?
  8. Kako mogu dobiti odobrenje za izvoz ribe u EU?
  9. Što znači „uvjet pristupa tržištu” za usluge?
  10. Za koje uvjete pristupa tržištu mogu pronaći informacije o Mojem asistentu za trgovinu za usluge i ulaganja?