Digitalna trgovina

 

Digitalna trgovina odnosi se na trgovinu koju omogućuju elektroničke tehnologije. To se događa u svim sektorima gospodarstva i vrlo je važno za europsku industriju.

Svjetsko tržište e-trgovine nastavlja ubrzano rasti. U svijetu je prodaja e-trgovine 2019. procijenjena na 3,2 bilijuna EUR, pri čemu je otprilike 1,5 milijardi ljudi kupovalo na internetu. Budući da je EU najveći svjetski izvoznik usluga, može imati velike koristi od mogućnosti digitalne trgovine.

Digitalna tehnologija u velikoj mjeri omogućuje suvremenu trgovinu. Na primjer

  • banke se uvelike oslanjaju na međunarodni prijenos podataka
  • trgovci poljoprivrednim proizvodima koriste e-potpise za sklapanje ugovora o međunarodnoj kupnji
  • proizvođači, poduzeća za prijevoz tereta i logistike mogu pratiti i poboljšati učinkovitost svojih strojeva i vozila diljem planeta zahvaljujući elektroničkim prijenosima podataka

Usluge povezane s softverom čine sve veći udio prihoda poduzeća diljem svijeta, a taj će se trend nastaviti. Cilj je „interneta stvari” iskorištavanje mogućnosti stvorenih kombiniranjem senzora i uređaja omogućenih internetom, velikih skupova podataka i visokoučinkovitih računalnih sposobnosti.

Manja poduzeća znatno su povećala svoje sudjelovanje u međunarodnim trgovinskim transakcijama s pomoću interneta za povezivanje s kupcima i dobavljačima, pružanje informacija, izvršavanje i naručivanje te olakšavanje isporuke proizvoda i usluga.

Politika EU-a o digitalnoj trgovini

Važnost koju EU pridaje digitalnoj trgovini odražava se i u njegovim bilateralnim trgovinskim pregovorima i u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.

U bilateralnim pregovorima EU nastoji uspostaviti horizontalne discipline koje su neophodne za dobro funkcioniranje internetske trgovine i koje se općenito primjenjuju na internetsku trgovinu robom, uslugama, javnom nabavom itd. Opći je cilj

  • osigurati predvidljivost i pravnu sigurnost za poduzeća
  • osigurati sigurno internetsko okruženje za potrošače
  • uklanjanje neopravdanih prepreka

U Svjetskoj trgovinskoj organizaciji više od osamdeset članova uključeno je u pregovore o e-trgovini. EU tu inicijativu smatra jedinstvenom prilikom za pružanje dugoočekivanih odgovora trgovinske politike, a cilj joj je pregovaranje o sveobuhvatnom i ambicioznom skupu pravila kojima se poboljšava domaća i globalna e-trgovina.

Trgovina digitalnim uslugama ugrađenima u proizvod

Trgovina uslugama postaje sve važnija, ne samo u nematerijalnom obliku, već i u materijalnom obliku, tj. uključivanjem takvih usluga u konačni proizvod. Pojava „servifikacije proizvodnje”, koja dovodi do „ugrađenih usluga”, utječe na sve veći udio trgovine robom. Primjer takvih „ugrađenih usluga” je softver koji putuje preko granice kao sastavni dio mnogih proizvoda, posebno u automobilskom sektoru.

Rastuća potražnja za zelenim proizvodima sve će više zahtijevati naprednu tehnologiju koja će uključivati mnogo više „pametnih” postupaka i softvera.

EU nastoji olakšati trgovinu takvom robom, među ostalim primjenom odgovarajućih carinskih postupaka kojima će se omogućiti oslobođenje od carine za usluge ugrađene u konačni proizvod.

Prodaja robe ili usluga putem interneta

Internetske platforme za e-trgovinu danas uvelike olakšavaju trgovinu. To mogu biti:

  • pojedinačne internetske stranice kao što su internetske trgovine
  • platforme smještene na poslužitelju, kao što su internetska tržišta na kojima poduzeće nudi sučelje i obično pozadinski softver za različite prodavatelje i kupce

Platforme za e-trgovinu olakšavaju trgovanje jer

  • kupci i prodavatelji u različitim zemljama mogu lako stupiti u kontakt
  • prodavatelji mogu oglašavati i nuditi svoju robu i usluge mnogim potencijalnim klijentima

Internetska tržišta potrošačima nude veći izbor jer mogu tražiti i uspoređivati proizvode ili usluge različitih prodavatelja.

Klijenti mogu biti krajnji korisnici (fizičke osobe ili poduzeća) ili preprodavači.

Ako svoj proizvod ili uslugu putem takvih internetskih kanala želite prodavati kupcima na tržištima izvan EU-a, potrebno je provjeriti zahtjeve u pogledu izvoza kao što biste to učinili za tradicionalne prodajne kanale.

Pri prodaji malih količina krajnjim korisnicima važno je informirati se o pravilima de minimis. One često oslobađaju stavke male vrijednosti od carina i imaju samo minimalne formalne zahtjeve u pogledu papirologije.

Ovisno o proizvodima ili uslugama koje želite prodavati, mogu postojati dodatni zahtjevi za provjeru. Na primjer, morat ćete razmotriti pitanja o

  • portali za plaćanje koji se upotrebljavaju na internetu
  • zahtjevi u pogledu privatnosti podataka na vašem ciljanom tržištu i prekogranični prijenos podataka
  • kako postupati sa skladištenjem i logistikom
  • pravila o zaštiti potrošača i sigurnosti proizvoda
  • prava intelektualnog vlasništva
  • Pravila o PDV-u
  • troškovi poštanskih/kurirskih usluga itd.

Za pomoć u tom postupku možete se obratiti gospodarskim komorama, agencijama za promicanje izvoza, konzultantskim agencijama ili sličnim institucijama. Europska poduzetnička mreža nudi i opći pristup u Europi koji uključuje informacije o prekomorskim tržištima.

Podijelite ovu stranicu:

Brze poveznice