Digitalna trgovina

 

Digitalna trgovina odnosi se na trgovinu koju omogućuju elektroničke tehnologije. Odvija se u svim sektorima gospodarstva i vrlo je važan za europsku industriju.

Globalno tržište e-trgovine i dalje brzo raste. Na globalnoj razini prodaja e-trgovine procijenjena je na 3,2 bilijuna EUR 2019., pri čemu je oko 1,5 milijardi ljudi kupovalo na internetu. Budući da je EU najveći svjetski izvoznik usluga, može imati velike koristi od mogućnosti digitalne trgovine.

Modernu trgovinu u velikoj mjeri omogućuju digitalne tehnologije. Na primjer,

  • banke se u velikoj mjeri oslanjaju na međunarodni prijenos podataka
  • trgovci poljoprivrednim proizvodima upotrebljavaju e-potpise za sklapanje međunarodnih kupnji
  • proizvođači, poduzeća za prijevoz tereta i logistička poduzeća mogu pratiti i poboljšavati učinkovitost svojih strojeva i vozila diljem planeta zahvaljujući elektroničkom prijenosu podataka

Usluge povezane sa softverom čine sve veći udio u prihodima poduzeća diljem svijeta, a taj će se trend nastaviti. „Internet stvari” obuhvaća iskorištavanje mogućnosti stvorenih kombiniranjem senzora i uređaja omogućenih internetom, velikih skupova podataka i visokoučinkovitih računalnih kapaciteta.

Manja poduzeća znatno su povećala svoje sudjelovanje u međunarodnim trgovinskim transakcijama putem interneta za povezivanje s kupcima i dobavljačima, pružanje informacija, izdavanje i naručivanje te olakšavanje isporuke proizvoda i usluga.

Politika EU-a u području digitalne trgovine

Važnost koju EU pridaje digitalnoj trgovini odražava se i u bilateralnim trgovinskim pregovorima i u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.

U bilateralnim pregovorima EU nastoji uspostaviti horizontalne discipline koje su neophodne za dobro funkcioniranje internetske trgovine i koje se općenito primjenjuju na internetsku trgovinu robom, uslugama, javnu nabavu itd. Opći je cilj

  • osiguravanje predvidljivosti i pravne sigurnosti za poduzeća
  • osigurati sigurno internetsko okruženje za potrošače
  • uklanjanje neopravdanih prepreka

U Svjetskoj trgovinskoj organizaciji više od osamdeset članica sudjeluje u pregovorima o e-trgovini. EU tu inicijativu vidi kao jedinstvenu priliku za davanje odavno potrebnih odgovora trgovinske politike te joj je cilj pregovaranje o sveobuhvatnom i ambicioznom skupu pravila kojima se jača domaća i globalna e-trgovina.

Trgovina digitalnim uslugama ugrađenima u proizvod

Trgovina uslugama postaje sve važnija, ne samo u nematerijalnom obliku, već i u materijalnom obliku, tj. uključivanjem takvih usluga u konačni proizvod. Pojava „usklađivanja proizvodnje”, koja rezultira „ugrađenim uslugama”, utječe na sve veći udio trgovine robom. Primjer takvih „ugrađenih usluga” je softver koji putuje preko granice kao sastavni dio mnoge robe, posebno u automobilskom sektoru.

Sve veća potražnja za zelenim proizvodima sve će više zahtijevati naprednu tehnologiju koja će uključivati mnogo više „pametnih” postupaka i softvera.

EU nastoji olakšati trgovinu takvom robom, među ostalim primjenom odgovarajućih carinskih postupaka kojima će se omogućiti bescarinski tretman usluga ugrađenih u konačni proizvod.

Prodaja robe ili usluga na internetu

Trgovinu danas uvelike olakšavaju internetske platforme za e-trgovinu. To mogu biti

  • pojedinačne internetske stranice kao što su internetske trgovine
  • platforme smještene na poslužitelju, kao što su internetske tržnice na kojima poduzeće nudi sučelje i obično softver za pozadinske usluge za različite prodavatelje i kupce

Platforme za e-trgovinu olakšavaju trgovinu jer

  • kupci i prodavači u različitim zemljama mogu se lako međusobno kontaktirati
  • prodavatelji mogu oglašavati i nuditi svoju robu i usluge mnogim potencijalnim kupcima

Internetska tržišta potrošačima nude veći izbor jer mogu pretraživati i uspoređivati proizvode ili usluge različitih prodavatelja.

Klijenti mogu biti krajnji korisnici (fizičke osobe ili poduzeća) ili preprodavači.

Ako želite prodavati svoj proizvod ili uslugu putem takvih internetskih kanala kupcima na tržištima izvan EU-a, potrebno je provjeriti izvozne zahtjeve kao i za tradicionalne prodajne kanale.

Pri prodaji malih količina krajnjim korisnicima važno je informirati se o pravilima de minimis. One često izuzimaju stavke male vrijednosti od carina i imaju samo minimalne formalne zahtjeve u pogledu papirologije.

Ovisno o proizvodima ili uslugama koje želite prodavati, mogu postojati dodatni zahtjevi koje treba provjeriti. Na primjer, morat ćete razmotriti pitanja o

  • pristupnici za plaćanje koji se upotrebljavaju na internetu
  • zahtjevi u pogledu privatnosti podataka na vašem ciljnom tržištu i prekogranični prijenos podataka
  • kako postupati sa skladištenjem i logistikom
  • pravila o zaštiti potrošača i sigurnosti proizvoda
  • prava intelektualnog vlasništva
  • Pravila o PDV-u
  • troškovi poštanskih/kulturnih usluga itd.

Za pomoć u tom postupku možete se obratiti gospodarskim komorama, agencijama za promicanje izvoza, konzultantskim društvima ili sličnim institucijama. Europska poduzetnička mreža nudi i informacije o prekomorskim tržištima općenito u Europi.

Podijelite ovu stranicu:

Brze poveznice