Trgovinski sporazumi

EU trenutačno ima najveću trgovinsku mrežu na svijetu s više od 40 pojedinačnih sporazuma sa zemljama i regijama. Tim se sporazumima olakšava trgovina proizvodima i uslugama između EU-a i njegovih vanjskih partnera.

Na popis se još uvijek dodaju novi sporazumi, a stariji se sporazumi preispituju i o njima se pregovara s partnerskim zemljama.

Ukidanje carina

Neki od sporazuma uglavnom su usmjereni na ukidanje carina.

  • Sporazumi o pridruživanju s osam mediteranskih zemalja (Alžir, Egipat, Izrael, Jordan, Libanon, Maroko, palestinsko okupirano područje i Tunis)
  • Sporazumi s Meksikom i Čileom
  • Sporazumi o gospodarskom prostoru s Islandom, Lihtenštajnom i Norveškom
  • Carinske unije s Turskom, Andorom i San Marinom
  • Sporazumi o stabilizaciji i pridruživanju sa šest zemalja zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija) koji sadržavaju dodatne odredbe za pripremu njihove postupne integracije na tržište EU-a
  • Sporazumi sa Švicarskom i Farskim otocima

Sveobuhvatniji pristup tržištu

Druge uključuju mnogo šire obveze u pogledu otvaranja trgovine robom i uslugama, kao i u pogledu ulaganja, javne nabave, tržišnog natjecanja, subvencija i regulatornih pitanja.

Cilj je tih sporazuma s predmetnim zemljama trgovinskim partnerima razviti snažnije trgovinske režime utemeljene na pravilima i vrijednostima te uključiti posebne odredbe o trgovini i održivom razvoju.

Najnovije odredbe sadržavaju i posebne odredbe za rješavanje izazova s kojima se suočavaju moderna gospodarstva i društva, kao što je Sporazum o gospodarskom partnerstvu s Japanom, koji uključuje poglavlje o malim i srednjim poduzećima, kao i posebne odredbe o informacijskim i telekomunikacijskim uslugama te e-trgovini.

Pravno približavanje

Posebna vrsta sporazuma usmjerena je na jačanje gospodarskih veza između EU-a i njegovih susjeda približavanjem njihovih regulatornih okvira pravu EU-a, posebno u područjima povezanima s trgovinom. To vrijedi, na primjer, za sporazume s

Razvoj

Druga posebna vrsta sporazuma ima izričit razvojni cilj. Riječ je o asimetričnim trgovinskim sporazumima, pri čemu je AKP liberalizirao oko 80 % trgovine u razdoblju od 15 do 20 godina, dok EU od prvog dana odobrava bescarinski pristup bez kvota.

Zasad većina takvih sporazuma obuhvaća trgovinu robom i razvojnu suradnju. Sporazum o gospodarskom partnerstvu (SGP) s Karibima uključuje i odredbe o uslugama, ulaganjima i drugim temama povezanima s trgovinom.

U okviru tih sporazuma EU pruža znatnu pomoć povezanu s trgovinom kako bi podržao partnerske zemlje u provedbi sporazumâ, jačanju izvozne konkurentnosti i izgradnji gospodarske infrastrukture. Predmetne zemlje pripadaju afričkoj, karipskoj i pacifičkoj regiji.

  • Zapadna Afrika (Gana, Obala Bjelokosti)
  • Središnja Afrika (Kamerun)
  • Istočna i južna Afrika (Komori, Madagaskar, Mauricijus, Sejšeli i Zimbabve)
  • Južnoafrička razvojna zajednica (Bocvana, Esvatini, Lesoto, Mozambik, Namibija i Južna Afrika)
  • Cariforum (Antigva i Barbuda, Bahami, Barbados, Belize, Dominika, Dominikanska Republika, Grenada, Gvajana, Jamajka, Sveti Kristofor i Nevis, Sveta Lucija, Sveti Vincent, Surinam i Trinidad i Tobago)
  • Pacifik (Fidži, Papua Nova Gvineja, Samoa i Salomonovi Otoci)
  • Armenija
  • Azerbajdžan
  • Irak
  • Kazahstan

Brze poveznice