Rezultati pretraživanja pojmovnika, "H" (94)
Popis pojmova u pojmovniku:
Za pomorski i zračni promet, isprava na kojoj se nalazi popis utovarenog tereta. Dokument se može upotrebljavati u carinske svrhe, podložno prethodnom odobrenju, ako sadrži potrebne informacije, posebno u pogledu carinskog statusa robe i njezine identifikacije.
Trgovinski blok Južne Amerike, koji je osnovan Ugovorom o Asunciónima 1991. i Protokolom društva Ouro Preto in 1994.
Punopravni članovi
- Argentina
- Brazil
- Paragvaj
- Urugvaj
Venezuela je punopravna članica i obustavljena od 1. prosinca 2016.
Pridružene zemlje su:
- Bolivija
- Čile
- Kolumbija
- Ekvador
- Gvajana
- Peru
- Surinam
Zemlje promatrači Novi su Zeland i Meksiko. Udruženje je smanjilo carinske tarife za trgovinu između tih zemalja za do 90 %.
Međunarodna unija za zaštitu novih biljnih sorti – međuvladina organizacija sa sjedištem u Ženevi (Švicarska), osnovana Međunarodnom konvencijom za zaštitu novih biljnih sorti. Njezin je cilj osigurati i promicati učinkovit sustav zaštite biljnih sorti s ciljem poticanja razvoja novih biljnih sorti u korist društva.
Instrumenti trgovinske zaštite upotrebljavaju se za ponovnu uspostavu pravednosti i jednakih uvjeta za sve pri ulasku određenog proizvoda iz treće zemlje u EU po umjetno niskim cijenama, čime se nanosi šteta europskoj proizvodnoj industriji. Njima se omogućuje dodavanje dodatnih carina na uvoz u EU kada se odvija nepoštena trgovina.
Instrumenti trgovinske zaštite mogu se nositi s niskim uvoznim cijenama samo ako su te cijene dampinške, subvencionirane ili ako dovode do naglog i nepredviđenog porasta uvoza.
Mjere trgovinske zaštite utječu na samo oko 1 % ukupnog obujma uvoza EU-a.
Zakonodavstvo EU-a o trgovinskoj zaštiti, u skladu s pravilima Svjetske trgovinske organizacije, obuhvaća instrumente za:
• Antidampinške
• antisubvencijske mjere
• zaštitne mjere
Trgovinska politika EU-a radi vanjskog djelovanja na dvjema komplementarnim razinama: multilateralni i bilateralni. „multilateralna” razina odnosi se na sustav trgovinskih pravila o kojem su se dogovorile sve države članice WTO-a.
Zahtjev za robu koja ima povlašteno podrijetlo da se proizvodi na državnom području stranaka u povlaštenom trgovinskom sporazumu, bez prekida (tj. da ne napušta državno područje te stranke tijekom postupka proizvodnje).
Zahtijeva da se obrada ili prerada mora obaviti na području stranaka. Moderni proizvodni postupci znače da nije uvijek moguće ispuniti taj zahtjev. Možda je potrebno provesti neku obradu u zemlji koja nije stranka preferencijalnog sporazuma. Neki aranžmani omogućuju takvu vanjsku obradu ili preradu, pod uvjetom da je u skladu s određenim posebnim uvjetima. Neispunjavanje navedenih uvjeta dovodi do toga da se s proizvodom koji se vraća smatra da je bez podrijetla.
Najmanje razvijene zemlje su zemlje s niskim dohotkom suočene s ozbiljnim strukturnim preprekama održivom razvoju. Vrlo su osjetljivi na gospodarske i ekološke šokove i imaju nisku razinu ljudskih resursa. Trenutačno postoji 47 zemalja na popisu najslabije razvijenih zemalja koji se preispituje svake tri godine. Najnerazvijenije zemlje imaju pristup određenim mjerama međunarodne potpore, posebno u područjima razvojne pomoći i trgovine.
Načelo nediskriminacije između trgovinskih partnera pojedinca, tj. svima se odobrava „tretman najpovlaštenije nacije”. U skladu s pravilima WTO-a, prednost dogovorena s jednom zemljom mora se proširiti na sve trgovinske partnere koji su članice WTO-a.
Ugovor koji je prethodio Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO). Ona je služila kao okvir za pregovore čiji je cilj liberalizirati svjetsku trgovinu i pomogla strukturirati multilateralni trgovinski sustav.
GATT iz 1947. odnosi se na staru inačicu GATT-a, dok je GATT iz 1994. nova verzija Općeg sporazuma uključena u WTO, koji uređuje trgovinu robom.