Rezultati pretraživanja pojmovnika, "(" (50)
Popis pojmova u pojmovniku:
Posebna brojčana ograničenja količine ili vrijednosti robe koja se može uvesti (ili izvesti) tijekom određenog razdoblja.
Međunarodni sporazum kojim se utvrđuju međunarodni standardi za mjere u području biljnog zdravstva. Te se norme, direktive i preporuke priznaju kao globalna upućivanja Svjetske trgovinske organizacije (WTO), posebno Sporazuma o sanitarnim i fitosanitarnim mjerama (SPS).
Međunarodna unija za zaštitu novih biljnih sorti – međuvladina organizacija sa sjedištem u Ženevi (Švicarska), osnovana Međunarodnom konvencijom za zaštitu novih biljnih sorti. Njezin je cilj osigurati i promicati učinkovit sustav zaštite biljnih sorti s ciljem poticanja razvoja novih biljnih sorti u korist društva.
Instrumenti trgovinske zaštite upotrebljavaju se za ponovnu uspostavu pravednosti i jednakih uvjeta za sve pri ulasku određenog proizvoda iz treće zemlje u EU po umjetno niskim cijenama, čime se nanosi šteta europskoj proizvodnoj industriji. Njima se omogućuje dodavanje dodatnih carina na uvoz u EU kada se odvija nepoštena trgovina.
Instrumenti trgovinske zaštite mogu se nositi s niskim uvoznim cijenama samo ako su te cijene dampinške, subvencionirane ili ako dovode do naglog i nepredviđenog porasta uvoza.
Mjere trgovinske zaštite utječu na samo oko 1 % ukupnog obujma uvoza EU-a.
Zakonodavstvo EU-a o trgovinskoj zaštiti, u skladu s pravilima Svjetske trgovinske organizacije, obuhvaća instrumente za:
• Antidampinške
• antisubvencijske mjere
• zaštitne mjere
Mjesto (mjesto isporuke) gdje se roba istovaruje ili potpisuje.
Zahtjev za robu koja ima povlašteno podrijetlo da se proizvodi na državnom području stranaka u povlaštenom trgovinskom sporazumu, bez prekida (tj. da ne napušta državno područje te stranke tijekom postupka proizvodnje).
Ugovor koji je prethodio Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO). Ona je služila kao okvir za pregovore čiji je cilj liberalizirati svjetsku trgovinu i pomogla strukturirati multilateralni trgovinski sustav.
GATT iz 1947. odnosi se na staru inačicu GATT-a, dok je GATT iz 1994. nova verzija Općeg sporazuma uključena u WTO, koji uređuje trgovinu robom.
Koncept AEO-a temelji se na partnerstvu između klijenata i poduzeća koje je uvela Svjetska carinska organizacija (WCO) kako bi se osigurala sigurnost lanca opskrbe i istodobno olakšali carinski postupci.
Trgovci koji dobrovoljno ispunjavaju niz kriterija rade u bliskoj suradnji s carinskim tijelima.
To znači da uvijek mora postojati odnos između carine i podnositelja zahtjeva/AEO-a.
Taj se odnos mora temeljiti na načelima uzajamne transparentnosti, ispravnosti, pravičnosti i odgovornosti.
Povezani sadržaj:
Pojavljuje se oznaka CE na mnogim proizvodima kojima se trguje na proširenom jedinstvenom tržištu u Europskom gospodarskom prostoru (EGP). Stavljanjem oznake CE na proizvod proizvođač izjavljuje da proizvod ispunjava sve pravne zahtjeve za oznaku CE i da se može prodavati na cijelom području EGP-a bez ograničenja. To se odnosi i na proizvode iz drugih zemalja koji se prodaju u EGP-u. Oznaka CE ne upućuje na to da je proizvod odobrio EU ili neko drugo tijelo. Ne moraju svi proizvodi imati oznaku CE. Obvezno je samo za većinu proizvoda obuhvaćenih direktivama Novog pristupa.
Odnosi se na strukturu Harmoniziranog sustava nazivlja i brojčanog označavanja robe, poznatog kao Harmonizirani sustav (HS). Poglavlje je 2-znamenkasti broj; naslov je 4-znamenkasti broj; podbroj je 6-znamenkasti broj. Na primjer: Poglavlje 10.: žitarice; naslov 10.06: rižu; podnaslov 1006.30.: polubijela ili bijela riža, uključujući poliranu ili glaziranu.