Rezultati pretraživanja pojmovnika, "(" (50)
Popis pojmova u pojmovniku:
Sustav potvrđivanja podrijetla robe koji se od 1. siječnja 2017. primjenjuje na opći sustav povlastica (OSP) Europske unije. Temelji se na načelu vlastite izjave o sukladnosti gospodarskih subjekata koji sami popunjavaju takozvane izjave o podrijetlu. kako bi imali pravo sastaviti izjavu o podrijetlu, gospodarski subjekti morat će biti registrirani u bazi podataka od strane nadležnih tijela zemlje u kojoj posluju. Gospodarski subjekt postaje „registrirani izvoznik”.
Povezani sadržaj:
Sustavom ulaznih cijena uspostavlja se najniži prag cijene iznad kojeg bi trebala ostati cijena uvezenih proizvoda. Primjenjuje se na uvoz 15 vrsta svježeg voća i povrća kako bi se zaštitili njegovi proizvođači od međunarodnog tržišnog natjecanja. Ti pragovi ovise o proizvodu, zemlji partneru i sezoni. EPS se primjenjuje u kombinaciji s uvoznim tarifama ad valorem.
Povlašteni trgovinski režim usvojen 2001. za 49 najnerazvijenijih zemalja.Njime se odobrava pristup bez carina i kvota za gotovo sve proizvode, osim oružja i streljiva. Uređen je Uredbom (EU) br. 978/2012 Europskog parlamenta i Vijeća.
Svjetska organizacija za zdravlje životinja. Međunarodna organizacija koja nastoji poboljšati zdravlje životinja diljem svijeta. Standardi, direktive i preporuke koje je utvrdio OIE priznati su kao globalne oznake Svjetske trgovinske organizacije (WTO), posebno sporazum o sanitarnim i fitosanitarnim mjerama (SPS).
Tarifa je carina ili porez koji se naplaćuje na uvoz robe. U većini slučajeva tarifa je ad valorem tarifa (postotak vrijednosti) ili posebna tarifa (npr. 100 USD po toni). To se rjeđe može odnositi na složenu tarifu sastavljenu od oba navedena elementa. Carine se uglavnom naplaćuju na uvoz, ali postoje slučajevi izvoznih carina. Carinama se povećavaju prihodi za državu i cijene uvezenih proizvoda, čime se proizvodima proizvedenima na domaćem tržištu daje cjenovna prednost.
Povezani sadržaj:
U načelu uvoznik plaća tarifu. Uvoznik deklarira oporeziva vrijednost robe carinskom tijelu u zemlji uvoznici, a konačna ocjena vrijednosti robe obavlja se na carini. Najčešće je transakcijska vrijednost (cijena koju kupac stvarno plaća prodavatelju) koja služi kao osnova za procjenu vrijednosti.
Suspenzija carina zajedničke carinske tarife za dijelove, komponente i drugu robu namijenjenu za ugradnju u civilne zrakoplove ili za upotrebu u njima, obuhvaćena poglavljima 25. do 97. zajedničke carinske tarife (CCT) za koju je agencija za zračni promet u EU-u ili zemlji koja nije članica EU-a izdala potvrdu o plovidbenosti.
Porez na količinu, a ne na vrijednost robe – npr. N eura po hektolitru prodanog alkohola. To je pristojba koja se plaća za potrošnju određenih proizvoda. Općenito se obračunavaju na alkohol, duhan, energente (nafta, plin itd.), vozila i luksuzne proizvode.
Međunarodna nomenklatura koju je razvila Svjetska carinska organizacija (raspoređena šesteroznamenkastim oznakama) kojom se svim zemljama sudionicama omogućuje da na zajedničkoj osnovi klasificiraju robu kojom se trguje. Osim šesteroznamenkastog broja, zemlje mogu uvesti nacionalne razlike za tarife i mnoge druge namjene. Prema tome, do razine HP – 6, sve zemlje koje upotrebljavaju harmonizirani sustav razvrstavaju proizvode na isti način.
Povezani sadržaj:
Proizvod je u skladu s pravilom ako vrijednost svih ili određenih materijala bez podrijetla ne premašuje određeni postotak cijene gotovog proizvoda franko tvornica.
Formula za izračun vrijednosti materijala bez podrijetla je sljedeća:
Regionalna vrijednost sadržaja proizvoda u FOB (%) = ((FOB – Vrijednost materijala bez podrijetla)/FOB) x 100
ako
„Vrijednost materijala bez podrijetla” = carinska vrijednost u trenutku uvoza svih materijala bez podrijetla upotrijebljenih u proizvodnji vašeg proizvoda ili, ako taj podatak nije poznat ili ga je nemoguće utvrditi, prvu utvrdivu cijenu plaćenu za materijale bez podrijetla u EU-u ili partnerskoj zemlji s kojom imate povlašteni tretman.
„carinska vrijednost” = vrijednost utvrđena u skladu sa Sporazumom iz 1994. o provedbi članka VII. Općeg sporazuma o carinama i trgovini (Sporazum WTO-a o određivanju carinske vrijednosti).
„Cijena franko tvornica” = cijena proizvoda fco tvornica koja je plaćena ili koju treba platiti proizvođaču u čijem je poduzeću obavljen posljednji postupak obrade ili prerade, pod uvjetom da ta cijena uključuje vrijednost svih upotrijebljenih materijala i sve ostale troškove nastale u proizvodnji proizvoda umanjenu za sve domaće poreze koji podliježu ili bi mogli podlijegati povratu po izvozu dobivenog proizvoda.
Pravilo je zadovoljeno ako ta vrijednost materijala bez podrijetla u postotku ne prelazi postotak naveden u pravilu za određeni proizvod.
Dodatne informacije o metodi izračuna u sporazumu između EU-a i Japana mogu se pronaći u napomeni 4. – Izračun maksimalne vrijednosti materijala bez podrijetla u poglavlju o pravilima o podrijetlu Sporazuma o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana.
Primjer 1.: Plastične vrčeve (tarifni broj HS 39.24)
U nekim trgovinskim dogovorima EU-a pravilo za plastične vrčeve (tarifni broj HS 39.24) zahtijeva:
„Proizvodnja [proizvodnja] u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala [bez podrijetla] ne premašuje 50 % cijene proizvoda franko tvornica (MaxNOM 50 % (EXW))”
Proizvođač plastičnih jugova upotrebljava sljedeće materijale bez podrijetla uvezene iz zemalja izvan EU-a i partnerske zemlje:
Krupne granule (tarifni broj HS 39.03) (vrijednost 2 EUR)
— Lid (tarifni broj HS 39.24) (vrijednost 0,50 EUR).
Vrč za plastiku (cijena franko tvornica 6 EUR) u skladu je s pravilom o podrijetlu jer je vrijednost upotrijebljenih materijala bez podrijetla manja od 50 % cijene franko tvornica.
Primjer 2.: Lanci protiv klizanja (tarifni broj HS 73.15)
U nekim povlaštenim trgovinskim dogovorima EU-a pravilo za lance protiv klizanja (tarifni broj HS 73.15) zahtijeva:
„Proizvodnja [proizvodnja] u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala bez podrijetla iz tarifnog broja 73.15 ne premašuje 50 % cijene proizvoda franko tvornica (MaxNOM 50 % (EXW)”)
Proizvođač lanaca protiv klizanja upotrebljava sljedeće materijale bez podrijetla uvezene iz zemalja izvan EU-a i partnerske zemlje
Lanac (tarifni broj HS 73.15) (vrijednost 150 EUR)
Žica od nehrđajućeg čelika (tarifni broj HS 72.23) (vrijednost 60 EUR)
Klizni lanac (cijena franko tvornica 350 EUR) u skladu je s pravilom o podrijetlu jer je vrijednost materijala bez podrijetla iz tarifnog broja HS 73.15 manja od 50 % cijene franko tvornica lanca klizanja iako ukupna vrijednost svih materijala bez podrijetla premašuje 50 % cijene proizvoda franko tvornica.